Tuđman se u ovoj sugestiji pozvao na nedavno objavljene dokumente CIA-e koji su dostupni i na internetu. "CIA je predviđala već 1991. godine da je najbolje za Bosnu i Hercegovinu dogovoreni razlaz, da se Hrvati priključe Hrvatskoj, Srbi odu Srbiji, a da se Bošnjaci, ako žele, priključe Hrvatskoj ili, ako žele, da imaju samostalnu državu", kazao je Tuđman.
Potom je naveo mišljenje Owena, jednog od glavnih predstavnik međunarodne zajednice tokom rata u Bosni i Hercegovini, kako je međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine bila pogreška.
"Owen je još rekao kako je veća ludost od toga bilo insistiranje nepromjenjivosti državnih granica", naglasio je Tuđman.
Tuđman je prokomentirao i neke dokumente koji govore o razlozima koji su međunarodnu zajednicu spriječili da dozvoli mirni razlaz Bosne i Hercegovine. Prema tim mišljenjima bila je to mogućnost nastanka muslimanske države koja bi bila izvor stalne nestabilnosti na tlu Evrope.
"Tekstovi koje objavljujemo aktuelni su i danas u tome što nema nove ideje u odnosu na ono što se danas zbiva i što se tada zagovaralo", kazao je.
Neredi koji su se desili u BiH prije mjesec dana prema mišljenju Miroslava Tuđmana de fakto su bili usmjereni na rušenje institucija Federacije.
"Drugim riječima koncept unitarne Bosne je pitanje na kojem se lomi budućnost Bosne i Hercegovine", ocijenio je.
Podsjetivši da je Evropski parlament dan prije protesta u Tuzli (6. 2. 2014. god.) donio rezoluciju kojom se, kako je kazao, osuđuju političke koncepcije unitarizacije i separatizma, Tuđman je kazao da se tom rezolucijom zagovarala federalizacija kao jedino rješenje.
Govoreći o odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, on je iznio stav da je međunarodna zajednica na vlast u Hrvatskoj dovela postkomunistički mentalitet koji nije iskreno prihvatio rješenja iz 90-tih godina, niti je razumio svoju ulogu koju imaju prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
U knjigu "Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije" uvršteno je 256 dokumenata korespondencije o Bosni i Hercegovini Franje Tuđmana iz perioda 90-tih godina sa državnicima i političarima. Posebno poglavlje čine dokumenti razgovora i izjava između Franje Tuđmana i predsjednika Alije Izebegovića te Mate Bobana.
Na promociji o knjizi su govorili dr. Mile Lasić, predsjednik hrvatskog intelektualnog zbora u BiH i Željko Raguž direktor hrvatskog dokumentacionog centra domovinskog rata u BiH, javlja dopisnik Anadolu Agnecy.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
