Ministrica obrazovanja u Kantonu Sarajevo Zineta Bogunić: Nema više zapošljavanja "preko veze"
Ministricu Bogunić zatekli smo u razgovoru s pomoćnicima, ispred mnoštva papira, žalbi, zahtjeva, zadataka i problema. Kako kaže, na početku je dočekalo mnogo političkih problema u koje, kao delegirani profesionalac u ime Naroda i pravde, ne želi ulaziti.
"Ovu funkciju sam prihvatila isključivo profesionalno jer nisam pripadnica nijedne političke stranke. Zamislila sam da ću moći napraviti jedan sistem koji će funkcionirati stalno i gdje će se neki ključni problemi riješiti dugoročno. Nisam planirala biti vatrogasac koji će, čim sjedne na poziciju, gasiti samo trenutne propuste i aktuelne političke priče. Čini mi se kako se puno više problema proizvodi nekim trenutnim političkim pitanjima", kazala nam je Bogunić na početku razgovora.
Jezik spaja, a ne razdvaja
Kao jedan od "vrućih krompira" koji su je dočekali na stolu Bogunić ističe instrukciju bivšeg ministra Elvira Kazazovića o imenovanju maternjeg jezika u školama u KS. Kako nam je kazala, sudbina ove instrukcije još je neizvjesna, a njena namjera je da sve riješi dugoročno kroz konsultacije s pravnom i lingvističkom strukom.
"Urađene su ankete u školama, ali nemamo još kompletne rezultate tih anketa. Nekim brzopoteznim rješenjima ne mogu za sedam dana riješiti sve stvari koje su se ovdje nakupile", prokomentarisala je Bogunić.
Kao nekadašnja profesorica srpsko-hrvatskog i hrvatsko-srpskog jezika te južnoslavenske književnosti, novoizabrana ministrica obrazovanja kaže da u praksi učenja jezika vlada sasvim drugačije stanje.
"Djeca uče sve tri norme u svakom odjeljenju, jer mi imamo jedan jezik, samo tri različita standarda, citiram profesora Halilovića. Kada radite bilo koju metodsku jedinku, vi ćete djeci uvijek govoriti šta je to što je zajedničko, jer jezik je sredstvo povezivanja, a ne sredstvo razdvajanja. Onda ćete im govoriti o nijansama različitog standarda, hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika. Kako god se opredijele, djeca će u praksi učiti od profesora koji su završili fakultet, koji znaju svoj posao i koji su dužni da poznaju norme sva tri jezika. Dakle, u svakoj učionici bi trebala postojati gramatika sva tri jezika, pravopis sva tri jezika i da naši nastavnici to znaju. Mi radimo književnike iz sva tri naroda. Svi oni su pisali na različitim jezicima. Na taj način opet imamo priču o sva tri jezika, a pored toga imamo i strane pisce te nekad koristimo ovaj, a nekad onaj prijevod, zavisno od ponude na tržištu. U praksi je takvo stanje i mislim da od toga ne bismo trebali praviti neki problem", smatra Bogunić.
U prvim danima nakon preuzimanja funkcije do kabineta nove ministrice stigao je zahtjev za izvršenje revizije diploma, uvjerenja i svjedodžbi nastavnika u sarajevskim školama, koji joj je uputio Saudin Sivro u ime Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja. Ona nam govori kako je pročitala taj zahtjev, ali kako se ne može očekivati da neko za sedam dana riješi problem koji postoji više od 15 godina.
"Problem raznih diploma koje stižu s raznih fakulteta, tipa iz Kobiljače, s Pala i nekih drugih privatnih fakulteta postoji dugo. Mislim da je to sada poslato da se neko malo zadevera. Kad sam ja bila direktorica škole, imala sam diplomu jednog nastavnika koji je završio matematiku i fiziku prvi stepen i direktno je na Palama upisao treći stepen fizičkog obrazovanja. Želio je visoku spremu i veću plaću. Možete li zamisliti da neko prve dvije godine bude nastavnik matematike i fizike te onda završi fizičko. Ja sam tada uputila inspekciju i ministarstvo da provjere tu diplomu, a svi su se oglasili nenadležnim. Taj problem postoji više od 15 godina i niko neće da se bavi njim. Sad je trebalo ministricu zatrpati još jednim vrućim krompirom iz nekih drugih razloga. Saudin Sivro, kojeg poštujem i ono što je on uradio za Sindikat, do sada je pisao neke akte, a nije se potpisivao, što je potpuno neprikladno. To mi je rečeno prilikom predaje dužnosti. Zašto taj isti Sivro, koji je bio blizak s prošlim ministrom, nije tražio od njega reviziju diploma. Možda zato što bi nečija diploma isto bila vrlo upitna", naglasila je Bogunić.
"Travničke diplome" svuda
U zahtjevu Sindikata navodi se kako u školama na području Kantona Sarajevo rade ljudi koji nisu sposobni obavljati svoj posao. Ministrica Bogunić ističe kako to ne može reći, ali da se "travničke diplome", kako ih naziva, vjerovatno mogu pronaći od predškolskog do visokog obrazovanja u cijeloj BiH.
"Činjenica je da ima puno kolega koji su imali višu stručnu spremu i da ih zakon ne bi zaskočio, a kako bi mogli raditi u školama, puno njih je upisalo travnički fakultet, Kobiljaču, Pale, Gračanicu, više i ne znam mjesta gdje postoje takve diplome. Postoje nastavnici koji su završili možda čak za godinu dana one dvije godine koje je trebalo. Tu nisu krive samo kolege, već i visoko obrazovanje, jer puno naših profesora predaje na tim fakultetima", dodala je ministrica.
Iz Sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja u KS kažu kako Bogunić opstruira rad Prosvjetno-pedagoškog zavoda KS koji vrši nadzor rada prosvjetnih radnika. Ona ističe kako niko za sedam dana rada ne može opstuirati nekoga.
"Prosvjetno-pedagoški zavod je postojao i prije rata. Ovaj zavod je imao iznimno važnu ulogu, koju ima sada, jer je krovna institucija preduniverzitetskog obrazovanja. Tamo bi trebali sjediti najbolji i najkvalitetniji nastavnici koji su još radili na sebi, imaju naučne radove, znaju dva jezika i slično, a da su prošli kroz nastavni proces osnovnog ili srednjeg obrazovanja. Taj zavod je imao nekada 36 zaposlenika, a sada samo 15, i to s tehničkim osobljem. Namjera je bila prije tri-četiri godine, na početku mandata ministra Kazazovića, koji je blisko sarađivao sa Sivrom, da se Prosvjetno-pedagoški zavod potpuno ugasi te da se otvori odjel pri nadležnom ministarstvu koji će se baviti ovim poslovima. Tada sam ja, kao direktorica škole, s grupom ljudi iz prosvjete spriječila zatvaranje zavoda. Gdje je tada bio Sivro? Nemoguće je za sedam dana opstruirati bilo čiji rad", komentar je ministrice Bogunić.
Kada je riječ o zahtjevu Sindikata obrazovanja za poništavanje odluke bivšeg ministra o imenovanju pomoćnika direktora u sedam osnovnih škola, Bogunić kaže kako mora prvo detaljno pručiti ovaj problem.
"Iz iskustva znam da je frustrirajuće imati školu od 800 do 900 učenika i sam obavljati poslove direktora. U takvim slučajevima strašno teško je da se direktor sam razapne i smatram da je tim školama zaista potrebno dati pomoćnike. Ukoliko bude postojala budžetska linija i budu zadovoljeni pedagoški standardi, ja ću to odobriti", kazala nam je Bogunić.
U mandatu bivšeg ministra obrazovanja velika polemika se vodila o Pravilniku o izboru i imenovanju direktora osnovih škola u KS, odnosno novim kriterijima za izbor direktora. Podsjećanja radi, direktori se sada biraju na osnovu glasova nastavničkog vijeća, roditelja, lokalne zajednice i nadležnog ministarstva.
"Kada imate poziciju direktora o kojem odlučuje vijeće roditelja, onda direktor ima potrebu da udovolji svim zahtjevima vijeća roditelja, jer ga inače neće izglasati. Onda imate nastavničko vijeće, gdje vi ljude ocjenjujete, a oni sutra glasaju za vas. Zatim imate i zahtjeve lokalne zajednice. Ja to zovem nedovoljno demokratskom i tihom korupcijom u obrazovanju. Fer je da nastavnici i roditelji iskažu svoje mišljenje, ali da se ne uvodi taj način da se neko mora stalno dodvoravati svakoj grupaciji koja ga bira. U našem sistemu sad bi se i ministar trebao dodvoravati sindikatu, ovoj ili onoj grupaciji, da bi neko manje o meni nešto pisao. Ja to neću. Stavila sam sebi za glavni cilj provođenje zakona i instuticionaliziranje svakog segmenta te zadržavanje etike. Ja ću raditi svoj posao najpoštenije i najbolje što znam. Kvalitet nam treba u svemu, a ako ne možemo smisliti kriterije za kvalitet sistema, direktora i škole uopće, onda ih možemo prepisati. Ne trebaju nam direktori koji će ispunjavati svačije zahtjeve, već oni koji će raditi svoj posao u praksi. Ako ne radi kako treba, onda ga smijenite za šest mjeseci", istakla je Bogunić.
Ulaganje u nadarene učenike
Prilikom rapodjele budžeta u KS, najveći dio kolača pripada Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih zbog čega je velika odgovornost u rukama ministrice Bogunić. Govori nam kako će pokušati izvršiti preraspodjelu prošlogodišnjeg budžeta, koliko to bude moguće, te kako će uvesti nove stavke.
"Želim što više novca izdvojiti za nauku. Sada ulaganja u nauku iznose blizu milion KM, a ja bih voljela da to nekim internim preraspodjelama i u saradnji s Ministarstvom finansija povećamo na milion i po KM. Ulaganja u nauku i u darovite i uopće u svu djecu su ulaganja u budućnost. Također, želim uvesti stavku u budžetu za nadarenu djecu, kako se ne bi desilo da neko izvrsno dijete ne može otići na takmičenje ili na kampove za nadarene. I nadarena djeca su djeca s posebnim potrebama i vrlo često im je dosadno u razredu. I njima trebamo pružiti veliku šansu", pojasnila nam je Bogunić.
Novoizabrana ministrica se dotakla i visokog obrazovanja rekavši kako postoji priča o povišenju cijena školarina u budućnosti, ali kako će kroz razgovore nastojati zadržati mogućnost plaćanja školarine na rate na svim fakultetima, a koja je nedavno ukinuta na Ekonomskom fakultetu.
Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih KS u budućnosti bi moglo razmatrati i promjene u disciplinskim mjerama u školama, po uzoru na zapadne zemlje. Kako nam kaže Bogunić, puno je priča o vršnjačkom nasilju, ali ona će se potruditi da sazna koliko je zaista takvog nasilja u našim školama.
Na kraju razgovora ministrica Bogunić ističe kako se mora stati ukraj priči o velikim reformama zbog koje se, kako kaže, troše ogromne količine novca, a malo toga se promijeni.
"Naša prosječna ocjena u srednjim školama je 4,38 i prema tome mi smo svi genijalci. Šta nam onda ne valja? A svi viču kako ništa ne valja u obrazovanju. Vidjet ćemo kroz PISA test gdje smo. Ili imamo blag kriterij ili je nastavni program tako lagan da ga svi mogu savladati. Moramo preispitati nastavne planove i programe. Obrazovanje i promjene u obrazovanju nisu fast food već bosanski lonac. To se mora raditi polako i postepeno, a mi krenemo ad hoc i onda ne znamo gdje smo. Ako hoćemo bilo kakve promjene, moramo prvo uraditi dobro istraživanje postojećeg stanja. Obrazovanje je takav segment da mora zadovoljiti potrebe društva. Kompanije mijenjamo kada se mijenja okolina. Tako moramo i u obrazovanju. Privrednici stalno kukaju kako im ne valjaju neki ljudi jer nisu prošli praksu u školama. Moramo slušati te ljude", rekla nam je Bogunić.
U narednom periodu ministrica planira sjednicu sa sindikatima i svim nevladinim organizacijama koje se bave djecom s posebnim potrebama. Sve što bude radila, ističe, bit će po zakonu.
"Želim da sve bude po zakonu jer moje dosadašnje iskustvo je pokazalo da nije sve baš tako. Ne želim raditi ništa preko veze i nema zapošljavanja preko veze. Ja nisam željela zaposliti svoju kćerku, koja je profesorica biologije, preko veze. Imam obraza da kažem 'kada nisam svoje dijete, onda neću ni vaše'. Djelovat ću sistemski, po zakonu i etički. Ne znam da li ću uspjeti", zaključila je Bogunić na kraju razgovora.
