Ministri za Evropu iz Njemačke i Francuske: Srebrenica nas obavezuje ne samo da se sjećamo već i da djelujemo

U zajedničkom obraćanju, Krichbaum i Haddad su naveli kako je genocid u Srebrenici trajno urezan u pamćenje Evrope.

"Prije trideset godina, u julu 1995. godine, u bosanskoj enklavi Srebrenica počinjen je najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata. Bio je to užasan vrhunac rata koji je bjesnio u srcu Evrope skoro tri godine. Nacionalistička retorika eskalirala je u nasilne sukobe, što je kulminiralo kolapsom zaštićene zone UN-a. Masovno raseljavanje, pljačka, mučenje i etničko čišćenje doveli su do smrti više od 8.000 dječaka i muškaraca, a bezbroj djevojčica i žena je silovano. Ovi dani su urezani u pamćenje Evrope. Naše saučešće žrtvama, njihovim porodicama i preživjelima. Tugujemo s njima - danas, svakog 11. jula i svakog drugog dana žive u boli. Godišnjica poziva na sjećanje i podsjeća nas da budemo stalno budni", rekli su ministri.

Srebrenica također, ističu, predstavlja nemogućnost međunarodne zajednice da pravovremeno prekine spiralu eskalacije.

"Obilježavanje Srebrenice izaziva nas da se aktivno suočimo s odgovornošću koja proizlazi za Evropu iz događaja iz tog vremena. Također nas obavezuje da to nastavimo činiti i u budućnosti. U Srebrenici je bio genocid. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je to nedvosmisleno izjavio. Imajući ovo shvatanje na umu, Generalna skupština UN-a je prošlog maja, velikom većinom glasova, proglasila 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Snažna poruka - protiv zaborava, protiv poricanja historijske i pravne istine, kao podsjetnik da uvijek budemo budni i aktivno posmatramo", poručuju.

Rezolucija postavlja kurs za budućnost, jer se ne radi o tome da se izgubimo u optužbama, poručili su.

"Niti je optužnica protiv bilo koje određene osobe. To je poziv na neumoljivo suočavanje s lekcijama prošlosti i oblikovanje politika za budućnost. Poziva na pronalaženje zajedničkog jezika za patnju. Bez istine nema pomirenja - bez pomirenja nema trajnog mira. Stoljećima su Njemačka i Francuska bile povezane duboko ukorijenjenim neprijateljstvom, koje je dostiglo svoj tužni vrhunac u dva svjetska rata 20. stoljeća. Ovo neprijateljstvo je bilo toliko duboko ukorijenjeno da mu je njemački jezik čak dao i vlastitu riječ: 'Erbfeindschaft' (nasljedno neprijateljstvo). To je značilo da se neprijateljstvo prema Francuskoj prenosi na potomke. Pomirenje je stoga bilo isključeno", naveli su.

Tek je katastrofa Drugog svjetskog rata dovela do proboja u spirali mržnje i nasilja.

"To je zahtijevalo, prije svega, hrabre političare poput Charlesa de Gaullea i Konrada Adenauera, te vizionarske ideje poput onih Roberta Schumanna. Bili su spremni preuzeti velike rizike, vjerovati i ulagati u saradnju - uprkos svim preprekama. Prvenstveno je mlađa generacija prepoznala da se zajednička budućnost mira, slobode i prosperiteta može stvoriti samo ako se okonča ovaj antagonizam i ako se uloži u saradnju usmjerenu na budućnost. Do danas, bezbrojne lokalne inicijative, bratimljenje gradova i studentske razmjene ostaju suština našeg prijateljstva. Sjećanja na prošlost nisu potisnuta, već su svjesno i zajednički oblikovana. Ovaj proces je zahtijevao vrijeme i strpljenje. Ali je bio uspješan, jer bez francusko-njemačkog pomirenja, evropsko ujedinjenje bi bilo nezamislivo", stoji u pismu.

Historija se ne ponavlja, a historijski događaji se mogu porediti samo u vrlo ograničenoj mjeri.

"Međutim, uvjereni smo da su pomirenje i povjerenje emocionalni temelj na kojem se gradi mirna budućnost. To zahtijeva spremnost na kompromis sa svih strana. Pomirenje je suštinski temelj za budućnost dostojanstva i mira. Posebno u vrijeme kada se pozicije u Bosni i Hercegovini ponovo učvršćuju, moramo odbaciti instrumentalizaciju identiteta kao sredstvo podjele i isključivanja. Moramo podržati one koji su spremni graditi mostove i gledati u budućnost. Oni nam daju nadu. Stoga pozivamo da se iz neuspjeha tog vremena izvuče pouka – za danas i za sutra", saopćeno je.

Mišljenja su kako ovo može uspjeti u Bosni i Hercegovini.

"Naše dvije zemlje će nastaviti pružati svu podršku koja doprinosi i prevazilaženju etničkih podjela, kao što je to slučaj putem zajedničkih sastanaka i inicijativa za mlade u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu. Isto očekujemo i od onih koji su odgovorni na terenu. Demokratske strukture, vladavina prava, ali i promocija zajedničkog obrazovanja i kulture sjećanja su centralni stubovi ovog zajedničkog puta. To će također utrti put ka Evropskoj uniji. Evropska unija je naš odgovor na zločine iz prošlosti - na rat, mržnju i podjele . Neprijatelji su postali partneri, a povjerenje je izraslo iz ruševina. U vremenima kada ruski rat bjesni u Ukrajini i mir u Evropi se ne može uzimati zdravo za gotovo, potrebna je hrabrost, vizija i liderstvo da se ovaj mir brani i svakodnevno mijenja. Ovo se odnosi i na Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jer Bosna i Hercegovina ima jasnu evropsku perspektivu. To je mandat za sve: za reforme, dijalog i pomirenje", pojasnili su.

Na kraju, navedeno je kako će Francuska i Njemačka nastaviti konstruktivno podržavati ovu evropsku budućnost.

"Čvrsto vjerujemo da ne postoji alternativa procesu evropskog ujedinjenja, koji se fokusira na mir, pravdu i prosperitet za sve. Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici nas obavezuje! Ne samo da se sjećamo, već i da djelujemo. Ne samo da tugujemo, već da obnovimo našu zajedničku odgovornost i da se opremimo potrebnim resursima kako bismo ispunili tu odgovornost kao Evropljani", zaključili su.