Sadović je nakon sastanka izjavio novinarima da je gošću informirao o svemu što je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira zaključio, prije svega o dva uvjeta i pet ciljeva koji su postavljeni pred BiH da bi se izvršio prijelaz OHR-a iz sadašnje faze s bonskim ovlaštenjima u jednu vrstu specijalnog predstavništva EU.
Ponovio sam, kazao je on, da je jedan od uvjeta bio potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a drugi pozitivna ocjena UO Vijeća za implementaciju mira o ukupnoj situaciji u BiH.
„Među ciljevima koji su postavljeni i o kojima će Ured visokog predstavnika posebno voditi računa, ali koji su obaveza domaćih organa vlasti, spomenuo sam pitanje održivog rješenja za raspodjelu državne imovine, pitanje prihvatljivog i održivog rješenja za vojnu imovinu, te potpunu implementaciju konačne arbitražne odluke za Distrikt Brčko“, kazao je Sadović.
Dodao je da posebnu važnost ima fiskalna održivost, podsjećajući da je VIjeće ministara utvrdilo zakon o Fiskalnom vijeću i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.
Također, jako važno je učvršćivanje vladavine prava u BiH, prije svega donošenje i usvajanje nacionalne strategije za pitanje predmeta ratnih zločina, donošenje zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i usvajanje nacionalne strategije za reformu sektora pravosuđa.
„Kazao sam potpredsjednici da su direktori Upravnog odbora ovaj put bili jedinstveni, uključujući i Rusku Federaciju, i da su izrazili nepodijeljenu podršku potpunom provođenju Dejtonskog sporazuma. Ponovo su podvukli da je BiH država koja je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda te da retorika koja je bila u BiH, a prijetila je da na neki način naruši ukupnu stabilnost, treba biti stišana, da se treba trezvenije i racionalnije prići rješavanju nekih važnih i otvornih pitanja u BiH“, kazao je Sadović.
Tokom sastanka je razgovarano i o pitanju zajedničkih aktivnosti koje se poduzimaju u vezi s međudržavnom granicom BiH i Republike Hrvatske.
„Izrazili smo zadovoljstvo što je s bh. strane pri kraju završetak projekta zaprečavanja mjesta pogodnih za ilegalni prelazak državne granice, a i RH će završiti dio svojih obaveza“, kazao je Sadović.
Izraženo je i zadovoljstvo što se svake godine povećava trgovinska razmjena između RH i BiH.
Sadović je rekao da ga je gošća informirala da Hrvatska očekuje u aprilu pozivnicu za članstvo u NATO-u, što ga je obradovalo, jer „stabilna Hrvatska na neki način može da bude i dobra poruka i dobar garant i za BiH i za ostale zemlje regiona“.
Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske za unutarnju politiku Đurđa Adlešić je zahvalila na podršci koju RH od svojih susjeda ima na putu prema evroatlantskim integracijama.
Istaknula je da je Hrvatska potpuno spremna za ulazak u NATO i da su reforme na tom području završene.
Prema njenim riječima, i za BiH je jako bitno da ima sigurno susjedstvo. Dodala je da sigurnost ovih prostora otvara protok gospodarstvu i kapitalu, dakle onome od čega se živi.
Adlešić je kazala da Hrvatska prati sve što se događa u BiH te da hrvatska vlada podupire cjelovitu BiH s tri konstitutivna naroda koji imaju ista prava.
„Želimo pojačati suradnju na gospodarskom planu te turističku suradnju. Hrvatska vlada je spremna pomoći u onom putu koji je sada već iza nas, u pripremama za ulazak u EU našim susjedima“, kazala je Adlešić.
Na novinarsko pitanje da li je Vlada Hrvatske raspravljala o vetu člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića na ratificiranje Sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske, Adlešić je odgovorila da Vlada o tome nije raspravljala te da će stav Vlade iznijeti nakon rasprave.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
