{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ministar Grubeša o slučaju "Marko Radić": Neki ne poznaju materiju i prikupljaju jeftine poene

Klix.ba
6.11.2018. u 15:25
19
24
Ministar Grubeša o slučaju "Marko Radić": Neki ne poznaju materiju i prikupljaju jeftine poene
19
Ministar Grubeša o slučaju "Marko Radić": Neki ne poznaju materiju i prikupljaju jeftine poene
Ministar pravde BiH Josip Grubeša dao je svoje viđenje u vezi sa slučajem "Marko Radić". Grubeša je time i reagirao na optužbe na njegov račun, s obzirom na tvrdnje da je Radiću udovoljeno da kaznu zatvora izdržava u Hrvatskoj umjesto u BiH, a da mu je taj transfer odobrio Grubeša 8. oktobra 2018.
Treba podsjetiti da je Županijski sud u Zagrebu preinačio presudu sa 21 na 12 i po godina zatvora Marku Radiću, kojeg je Sud BiH proglasio krivim zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Mostaru te da Radić uskoro izlazi na slobodu.

"U posljednjih nekoliko dana suočeni smo s, najblaže rečeno, nekorektnim pisanjem nekih medija, ali isto tako i nekorektnim i tendencioznim nastupima izvjesnih političkih aktera u BiH, a u vezi s predmetom 'Radić Marko'. Na izvjestan način mogu prihvatiti da se radi o suštinskom nepoznavanju materije o kojoj je riječ, ali je neprihvatljivo i nedopustivo prikupljanje jeftinih političkih poena dovodeći na taj način javnost u zabludu. U dijelu Ministarstva pravde BiH, koji se bavi saradnjom s domaćim, ali i inozemnim pravosuđem, je obuhvaćeno izvršenje kaznenih sankcija, koje za prioritet ima zatvorenika i njegov program resocijalizacije. Imajući u vidu kompleksnost predmeta nijedan se ne smije jednostrano posmatrati kako to neki žele prikazati, pritom koristeći bol žrtava da sebi osiguraju kvazipolitičku premoć", kaže Grubeša.

On ističe da je pitanje svrhe kažnjavanja i satisfakcije žrtava donekle u mjerodavnosti pravosuđa u BiH i da to tako mora ostati.

"Sud BiH je u konkretnom predmetu cijenio obilježje krivičnog djela i sve okolnosti te u skladu s domaćim zakonodavstvom izrekao presudu i kaznu. Tada osuđenik potpada pod sistem izvršenja kaznenih sankcija gdje je akcent na osuđeniku i njegovom odsluženju kazne te njegovom tretmanu. Žao mi je što su, izgleda, neki 'proevropski orijentirani političari' za to da se za neke zatvorenike, po njihovom političkom sudu i uvjerenju, izgubi ključ od ćelije, što jednostavno po međunarodnim standardima nije moguće i prihvatljivo, bez obzira na pojedinačne stavove i viđenja. Ovim ili sličnim stavovima se na taj način osporavaju i drugi pravni instituti koji su ustanovljeni u korist osuđenog, kao što su pomilovanje, uvjetni otpust ili amnestija. Svrha kazne je specijalna i generalna prevencija, a ne da se vrati osuđeniku istom mjerom. To je demokratski i moderan sistem i mi njemu težimo", rekao je ministar pravde.

Naglašava da je postupak ustupanja izvršenja kazni zatvora u drugu državu poseban oblik međunarodne pravne pomoći koji se prvenstveno zasniva na međusobnom povjerenju država i predstavlja pogodnost za osuđenu osobu da izdržava kaznu na način kako bi se postigla njena resocijalizacija, ali i olakšanje za državu jer ne mora plaćati više troškove izdržavanja kazne te osobe.

On kaže da, kada je riječ o saradnji u ovoj oblasti, najzastupljeniji pravni temelj predstavlja Evropska konvencija o transferu osuđenih osoba, čije su članice sve države EU, države Vijeća Evrope i određene neevropske države, SAD, Južnoafrička Republika, Ruska Federacija, dok su sa državama regiona u ovoj oblasti zaključeni i bilateralni ugovori koji na istim principima kao i Konvencija reguliraju ustupanje izvršenja kazne zatvora u drugu državu.

"Postupak po navedenim pravnim temeljima je identičan i pokreće se na zahtjev osuđene osobe. O takvom zahtjevu odlučuje nadležni sud države kojoj se podnosi zahtjev koji ispituje uvjete za priznanje iz ugovora te ako su ti uvjeti ispunjeni prihvata stranu presudu u meritumu i izriče kaznu prema domaćem zakonodavstvu. U konkretnom slučaju Županijski sud u Zagrebu je morao ocijeniti sve uvjete u vezi s priznanjem presude koja je izrečena Marku Radiću kojeg je osudio Sud Bosne i Hercegovine", rekao je Grubeša.

Kod izricanja kazne, navodi on, sud zamoljene države ne može izreći veću kaznu od kazne izrečene u državi izricanja kazne, ali može smanjiti kaznu, na način što će nju izreći u granicama kazne prema svom zakonodavstvu i prema praksi u sličnim predmetima.

"Primjera radi, u jednom takvom slučaju Austrija je prihvatila smanjenje kazne doživotnog zatvora koja je bila izrečena u Austriji te Bosni i Hercegovini dozvolila transfer takve osuđene osobe kojoj je po presudi suda u BiH izrečena kazna zatvora od 20 godina. Brojni su primjeri i slučajevi u kojima su sudovi u BiH, prilikom priznanja presuda iz Republike Hrvatske izrekli blažu kaznu nego sudovi u Republici Hrvatskoj. Tako je u jednom ranijem predmetu Kantonalni sud u Bihaću izrekao upola manju kaznu zatvora od kazne koju je izrekao sud u Republici Hrvatskoj, a ta država je dozvolila transfer osuđenog u Bosnu i Hercegovinu", rekao je Grubeša.

U konkretnom slučaju, navodi on, osuđena osoba je podnijela molbu za nastavak izdržavanja kazne u Republici Hrvatskoj i nijedan organ u Bosni i Hercegovini nije imao pravo da spriječi podnošenje takvog zahtjeva, jer je to pravo osuđene osobe utvrđeno navedenim ugovorima, a ocjenu uvjeta za nastavak izdržavanja kazne u drugoj državi je cijenio sud koji je odlučivao o priznanju strane sudske presude.

Kod ovakvog stanja stvari, dodao je, uobičajena praksa između država je da se prihvati odluka suda druge države, jer se na taj način izgrađuje povjerenje među državama u oblasti pružanja međunarodne pravne pomoći, što je i cilj navedenih ugovora, pa je na taj način odlučeno i u ovom slučaju.

"Kroz komentare ovoga slučaja često se poziva na pogrešne pravne osnove, posebno na Ugovor o izručenju između BiH i Republike Hrvatske koji regulira potpuno različit postupak od postupka prijenosa izdržavanja kazne, na što upućuje isticanje državljanstva BiH kao okolnost zbog koje se nije mogao izvršiti transfer. Upravo zato je nužno istaći da propisi nigdje ne reguliraju institut 'dvojnog državljanstva' pa je i u teoriji i u praksi prihvaćeno da dvojno državljanstvo ne predstavlja prepreku da osoba bira u kojoj je će državi čije državljanstvo ima i izdržavati kaznu, uz ispunjenje ostalih uvjeta iz ugovora", zaključio je državni ministar.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: