Potpisivanju razglednica podrške odazvao se veliki broj građana Sarajeva, a izložbu su činili portreti 15 osoba koje povezuje zajedničko iskustvo stradanja u eksploziji mine. Fotografije ne prikazuju povrede osoba, već samo njihova lica, kako bi se izvukli iz anonimnosti i podsjetili na tragične posljedice stradanja od mina i kasetne municije.
Autor fotografija je tuzlanski fotograf Samir Aganović, sa izuzetkom fotografije Simona Vorgrineca, koja je djelo Damjana Muhiča.
"Danas je 1. august, dan kada obilježavamo treću godišnjicu stupanja na snagu Konvencije o zabrani kasetne municije u BiH. Kroz ovu kampanju želimo ukazati na problem koji kasetna municija i mine predstavljaju u BiH te skrenuti pažnju i dati lice osobama koje su nastradale od mina i kasetne municije u protekle dvije godine", izjavio je za Klix.ba Ramiz Bećirović, koordinator za zagovaranje nevladine organizacije Inicijative preživjelih od mina iz Tuzle.
Kako bi se dalo lice stradalim osobama, organizovana je izložba fotografija osoba koje su nastradale u protekle dvije godine, ali i porodica čiji su članovi smrtno stradali.
Poruka kampanje je "BiH bez mina i kasetne municije do 2019. godine“, odnosno 2021., što su zadati rokovi kada BiH treba završiti proces čišćenja mina i uništavanja uskladištenih količina, kao i poduzeti sve potrebne korake kako bi se osigurala podrška osobama nastradalim od mina te članovima njihovih porodica.
Ova kampanja je nastavak one započete u aprilu ove godine, a počela je performansom više od 80 građana i građanki koji su fotografisali postojeća minska polja, koji su dali svoje radove i ukazali na opasnost koja postoji u lokalnim zajednicama. Sve te fotografije su objedinjene u jednoj razglednici, a oko 800 razglednica bit će poslato Ministarstvu civilnih poslova BiH, Komisiji za deminiranje BiH i predsjedavajućem Vijeća ministara, Vjekoslavu Bevandi. To su tri odgovorne institucije koje se bave ovim pitanjem. Poruka razglednica je da je potrebno izdvojiti finansijska sredstva za završetak ovog procesa, objasnio nam je Bećirović.
"Prošle godine je sakupljeno svega 30 posto od planiranih sredstava za protivminsko djelovanje iz lokalnih izvora. Minimalni iznos koji je potreban da bi se proces dovršio je 80 miliona KM, a izdvajanja institucija vlasti iznose nekih 25 posto, što nije dovoljno, s obzirom na sve veći broj povlačenja donatorskih agencija koje su do sada pružale podršku. Ovo je problem naše države i nešto za šta svi trebamo preuzeti jednaku odgovornost. Zbog toga naša organizacija, organizacija amputiraca UDAS iz Banje Luke i Koalicija organizacija za povezivanje protuminskog djelovanja sa razvojem BiH pozivaju na izdvajanje potrebnih sredstava za završetak procesa", rekao je Bećirović.
Bećirović smatra da će BiH imati puno poteškoća i prepreka u ispunjavanju zadatog roka, ali ako se osigura višesektorski pristup i uključe se sva nadležna ministarstva, moglo bi uspjeti.
Smatra se da je dva posto teritorije BiH prekriveno minama. Od tih dva posto, nekih 11 posto otpada na područja sa kasetnom municijom. Uglavnom se radi o područjima na nekadašnjim linijama razdvajanja i sukoba. Postoje jasne karte miniranih područja.
"Žrtva nije samo osoba koja je direktno stradala od mine, već i porodica koja u najvećem broju slučajeva gubi osobu hranitelja porodice. Žrtva je i lokalna zajednica u kojoj se nalaze mine. U BiH je od mina i neeksplodirane municije smrtno stradalo ili povrijeđeno blizu osam hiljada osoba", kaže Bećirović.
"Ministarstvo civilnih poslova je ove godine predložilo novi Prijedlog zakona o protivminskom djelovanju, u kojem su predložene i mjere kojima bi se poboljšao život žrtava. Nažalost, taj zakon nije dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Bez obzira na to, važno je da se nevladine organizacije uključe i podsjećaju nas na prisustvo mina i da je više od 1.300 kvadratnih kilometara naše zemlje i dalje zagađeno minama te tako direktno ili indirektno ugrožavaju skoro trećinu našeg stanovništva. Ove slike ovdje pokazuju da mine ne poznaju granice, ni entitetske ni etničke, a njihovi efekti imaju lice, a to je suština ovog projekta. Vlasti trebaju učiniti više na planu poboljšanja zakonskog okvira po pitanju borbe protiv mina. Pri ministarstvu i dalje djeluje tzv. MAK centar, a mi ćemo nastaviti raditi na izmjenama zakona kako bi on u ovom mandatu mogao proći zakonodavnu proceduru", izjavila je Denisa Sarajlić-Maglić, zamjenica ministra civilnih poslova.
Svoju podršku kampanji iskazao je i Zahid Alispahić, koji je u Sarajevo došao iz Olova kako bi poručio vladi i državi da ispune svoje obaveze u uništavanju mina. Zahid nije žrtva mina, već granate, ali je njegova supruga nastradala od kasetne municije.
"Htio bih poručiti vladi i državi da imaju više obzira prema nama invalidima i da posvete više pažnje kada su u pitanju zapošljavanje i pomoć žrtvama, jer nas slabo pomažu", rekao nam je Alispahić.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
