Milorad Dodik: Davno je stavljena tačka na priču o članstvu BiH u NATO-u

Dodik je to napisao u nedjelju navečer na svom profilu na mreži X.

"Na priču o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u davno je stavljena tačka. Saradnja da, članstvo ne. Kome nije jasno, neka nastavi da uzaludno troši vrijeme na objašnjavanje neobjašnjivog. Za sve one koji još nisu shvatili: nećemo pristupiti nijednom vojnom savezu, a pogotovo NATO-u, iz poznatih razloga", napisao je Dodik.

Ovom porukom vratio se na stav koji ponavlja godinama. U aprilu je, nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem u Banjoj Luci, ublažio ton. "Što se tiče članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u mi imamo neutralni stav o tome, s druge strane je stav HDZ-a da trebamo biti članica i ja to razumijem", rekao je tada.

Od "nema članstva" do "neutralnosti" i nazad

Dodik se članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u protivi otkako je tema postala aktuelna. U maju 2019. poručio je da članstva neće biti i da će tu politiku zastupati i na nivou državne vlasti. U augustu iste godine tvrdio je da Godišnji nacionalni program (ANP) neće biti poslan u Brisel, a u septembru je pozvao NATO da odbaci odluku o MAP-u za Bosnu i Hercegovinu.

Kada je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u novembru 2019. usvojilo kompromisni dokument Program reformi, Dodik je tvrdio da on ne aktivira ništa i da nije ANP.

U martu 2023. nije bio zadovoljan godišnjim izvještajem NATO-a, pa je zaprijetio povlačenjem Republike Srpske iz Programa reformi, uz poruku da "u Bosni i Hercegovini nema jedinstvene političke težnje ka pridruživanju Savezu". Mjesec kasnije u Beogradu je rekao: "Kada je u pitanju NATO, mi pratimo stav Srbije po tom pitanju, a on je veoma jasan - neutralnost. Sa NATO-om može saradnja, ali nikakvo članstvo ne dolazi u obzir."

U februaru 2024., nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kazanju, rekao je da je Putinu poručio da RS odbija da se pridruži sankcijama Zapada prema Rusiji i da "nećemo u NATO".

Početkom oktobra ove godine, u intervjuu za američki portal Daily Caller, Dodik je rekao da RS, ako postane nezavisna, nikada ne bi ušla u NATO, nego bi ostala neutralna jer je NATO bombardovao srpski narod.

Gdje je Bosna i Hercegovina na putu ka NATO-u

Bosna i Hercegovina je od 2006. godine u NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, a 2010. godine pozvana je u Akcioni plan za članstvo (MAP). Poziv je bio uslovljen upisom perspektivne vojne imovine na državu, a taj uslov ni danas nije u potpunosti ispunjen.

U decembru 2018. saveznici su odlučili da prihvate prvi godišnji program Bosne i Hercegovine. Zbog protivljenja iz RS-a, Bosna i Hercegovina ANP nikada nije poslala. Umjesto toga, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 19. novembra 2019. usvojilo Program reformi, koji je u decembru te godine dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu.

Taj dokument se i danas tumači različito. Zvaničnici iz Federacije Bosne i Hercegovine tvrde da je on suštinski isti kao ANP, a oni iz RS-a da se radi samo o saradnji. NATO navodi da je Program reformi glavni okvir saradnje u okviru MAP-a te da učešće u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu.

Bosna i Hercegovina je početkom 2021. godine formirala Komisiju za saradnju s NATO-om. U oktobru 2025. godine Bosna i Hercegovina i NATO dogovorili su prvi Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP), za period od 2025. do 2028. godine.

Vijeće ministara je 9. februara ove godine jednoglasno usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović (SNSD) tada je rekao da taj dokument definiše okvir saradnje s NATO-om, a ne proces integracije ili članstva.

Zakonom o odbrani iz 2005. godine bh. institucije obavezane su da provode aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u NATO, dok je Narodna skupština RS-a u oktobru 2017. usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta.