INTERVJU / Milan Lakić, ambasador Crne Gore u BiH: Za nas pitanje Sutorine nikad nije ni postojalo
Ambasador Crne Gore u BiH Milan Lakić zvanično je predao akreditive nadležnim vlastima BiH početkom juna. Lakić je u Sarajevo trebao doputovati još početkom godine, ali je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović otkazao njegovo imenovanje zbog tada aktuelne debate u BiH vezane za Deklaraciju o Sutorini. Odbacivanjem Deklaracije u Sutorini u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH stvorene su i pretpostavke za dolazak crnogorskog ambasadora.
Kako ocjenjujete trenutne odnose BiH i Crne Gore?
Odnosi Crne Gore i Bosne i Hercegovine su izuzetno dobri i upravo onakvi kakvi treba da budu odnosi dviju prijateljskih i susjednih država. Takvu ocjenu potvrđuju veoma sadržajna saradnja u brojnim oblastima privrede, kulture, saobraćaja, poljoprivrede, turizma, nauke i drugim djelatnostima. Isto tako, razvijena je i saradnja na multilateralnom planu kroz brojne inicijative koje se realizuju, kako u regionu, tako i šire.
Potvrdu daju i najavljene posjete – predsjednik Crne Gore Filip Vujanović će prisustvovati obilježavanju 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 11. jula, a planirano je i da do kraja ove godine crnogorski predsjednik doputuje u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini. Također, početkom jula ove godine će biti realizovana posjeta ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnadka Crnoj Gori.
Održavanje kontinuiteta političkog dijaloga najviših državnih predstavnika daje dodatni impuls unapređenju ukupnih odnosa i saradnje Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Koliko je tim odnosima naštetilo pitanje Sutorine?
Ne možemo reći da je ovo pitanje naštetilo odnosima Crne Gore i Bosne i Hercegovine, već da je samo napravljen kratak zastoj u razvoju odnosa, ali sada predstoji period snažnog dinamiziranja sa ambicijom da ostanu primjer dobrosusjedske saradnje u regionu.
Kako je Crna Gora doživjela zahtjeve koji su se čuli iz BiH, a vezano za Sutorinu?
Poštujući unutrašnje dijaloge u BiH o bilo kojoj temi, pa i dijalog o ovoj temi, pitanje Sutorine za nas nikada nije postojalo, pa smo samim tim i zahtjeve vezane za granicu sa BiH doživjeli kao nešto nerealno i bez utemeljenja, što bi moglo da pokrene otvaranje pitanja granica na Zapadnom Balkanu, a što bi narušilo stabilnost regiona i vratilo nas u prošlost.
Je li sada konačno priča o granicama iza nas?
Ugovor o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je još uvijek u proceduri. Naime, očekujemo da će unutrašnje procedure u Bosni i Hercegovini biti uskoro okončane, kako bi ugovor o granici bio spreman za potpisivanje, nakon čega će uslijediti ratifikacija, te njegovo formalno potvrđivanje.
U kojem vremenskom periodu bi ta priča mogla biti okončana?
Imajući u vidu da unutrašnje procedure u Bosni i Hercegovini još uvijek traju, nije moguće govoriti o tačnom datumu potpisivanja ugovora o granici, ali očekujemo da će se to desiti u najskorije vrijeme, čime će Crna Gora i Bosna i Hercegovina, od bivših zemalja SFRJ, prve riješiti pitanje granica.
Crna Gora sigurno bilježi najznačajniji napredak u euroatlantskim integracijama. Da li bi Crna Gora mogla biti primjer i pružiti pomoć BiH u ovom segmentu?
Imajući u vidu da su evropske i euroatlantske integracije zajednički strateški ciljevi Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te da je Crna Gora u tom procesu odmakla u odnosu na ostale zemlje regiona, naravno da je otvorena da, u skladu sa svojim mogućnostima, pruži podršku Bosni i Hercegovini na putu integracija i podijeli svoja iskustva. Kada je riječ o pregovorima sa EU, Crna Gora je do sada otvorila 20 poglavlja, a dva poglavlja privremeno zatvorila. Što se tiče euroatlantskih integracija Crne Gore, očekujemo da će poziv za članstvo u NATO uslijediti do kraja 2015. godine, što bi imalo poseban značaj ne samo za Crnu Goru, već i za jačanje stabilnosti regiona Zapadnog Balkana.
Postoji li ideja/projekat kako da se Sarajevo i Podgorica bolje povežu komunikacijski? Posebno mislim na put koji ide preko Šćepan Polja, koji je u katastrofalnom stanju.
Činjenica je da je infrastrukturno povezivanje Crne Gore i BiH od izuzetnog značaja, te je u tom smislu neophodno raditi na projektima ne samo bilateralno, već i onima od regionalnog značaja. Što se tiče putne infrastrukture koja povezuje Podgoricu i Sarajevo, svjesni smo da je ona u lošem stanju i da predstavlja ograničavajući faktor na planu unapređenja saradnje, posebno privredne, te se intenzivno radi na pronalaženju modaliteta za poboljšanje saobraćajnice koja ide preko Šćepan Polja. U kontekstu regionalnog povezivanja treba imati u vidu važnost budućeg projekta Jadransko-jonskog autoputa, a koji je u fokusu interesovanja naših dviju zemalja, i o kojem će biti riječi na sastanku o Zapadnom Balkanu u Beču 27. augusta.
Kolika je robna razmjena između dviju zemalja i da li bi se moglo raditi na njenom povećanju?
Značajan segment ukupne ekonomske saradnje predstavlja trgovinska saradnja između zemalja koje su i članice CEFTA-e, a koja podstiče robnu razmjenu. Bosna i Hercegovina je važan partner Crne Gore u ovom domenu i, kada je riječ o vrijednosti uvoza, naš treći partner. Inače, razmjena robe u prošloj godini realizovana je u vrijednosti od cca 135 miliona eura, pri čemu je izražen ogroman deficit na strani Crne Gore. Stoga u budućnosti treba raditi, osim na povećanju trgovinske razmjene, i na njenom uravnotežavanju.
Bh. firma Euroasfalt gradit će dio crnogorskog autoputa. Postoji li mogućnost da se još više intenzivira saradnja u ovom sektoru?
Gradnja autoputa Bar-Boljare i u okviru njega prve i najzahtjevnije dionice Smokovac-Mataševo, između Podgorice i Kolašina, od ogromnog je značaja za ukupni razvoj Crne Gore i s pravom nosi pridjev historijski. Kao što je poznato, bit će građen u saradnji sa kineskim partnerima. Smatramo da će biti prostora da u izgradnji učestvuju, osim domaćih i kineskih, i preduzeća iz regiona, samim tim i firme iz Bosne i Hercegovine, koje su svakako dobrodošle.
Postoje li u ovom trenutku neka druga otvorena i neriješena pitanja između BiH i Crne Gore?
Između Crne Gore i Bosne i Hercegovine ne postoje otvorena pitanja, te je pravi trenutak za razgovore o unapređenju sveukupne saradnje, sa posebnim osvrtom na ekonomiju i jačanje putne infrastrukture.
