BiH
0

Mijić: Omersoftić tražila da se obori presuda u slučaju "Ališić"

FENA
Amila Omersoftić (Foto: Klix.ba)
Amila Omersoftić (Foto: Klix.ba)
Zastupnica Vijeća ministara BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić upozorila je danas da je predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Amila Omersoftić 18.12. 2012. godine, nakon što je donesena prvostupanjska presuda u slučaju "Ališić protiv BiH", pismeno zatražila od ministra za ljudska prava i izbjeglice "da upozori agenticu Mijić da poduzme sve pravne lijekove da se obori presuda u slučaju Ališić".

"Dakle, Omersoftić je zahtijevala uime Udruženja štediša BiH da se podnese žalba protiv ove povijesne presude koja je, nakon žalbe Slovenije i Srbije, konačno potvrđena od Velikog vijeća od 17 sudaca Suda u Strazburu. Također, u ovom istom dopisu, Omersoftić je ovu povijesnu i spasonosnu presudu za BiH i njene štediše i hrvatske štediše nazvala ponižavajućom", navodi Mijić u reagiranju, upućenom na adrese bh. medija.

Istovremeno, podsjeća javnost da je troje BiH štediša u ovom slučaju podnijelo tužbu protiv Bosne i Hercegovine i drugih država bivše SFRJ za povrat štednje iz Ljubljanske banke i Investbanke.

Kako dalje navodi, osnov njihove tužbe jeste tvrdnja da je povrat ove štednje pitanje sukcesije SFRJ i da štednju moraju vratiti sve tužene države-sljednice bivše SFRJ.

"Na ovaj način, štediše-tužitelji su išli u korist glavne neistinite teze Slovenije pred Sudom da je riječ o sukcesiji, odnosno teze da novac štedišama treba isplatiti BiH, jer je štednja polagana na njenom teritoriju".

"Prema tome, BiH je, u svrhu odbrane sebe kao tužene stranke i u svrhu konačnog povrata štednje svim štedišama u BiH i u Hrvatskoj, te u svrhu dokazivanja pred Sudom da je u ovom predmetu isključivo riječ o privatnopravnom odnosu između banke i štediša, a ne o sukcesiji duga bivše SFRJ, morala voditi pravnu bitku na nekoliko “žestokih” frontova. Borili smo se protiv tvrdnji troje naših štediša-tužitelja, protiv tvrdnji Slovenije i Srbije, protiv 20 godina dugih predrasuda (koje su stvorili Slovenci jakim dugogodišnjim lobiranjem) Suda i Parlamenta Vijeća Europe da je riječ o sukcesiji i podjeli zajedničkog duga SFRJ, te protiv najjačih međunarodnih, skupo plaćenih odvjetnika, stručnjaka za financije, bankarstvo, međunarodno pravo i ljudska prava, a koji su zastupali Sloveniju u ovom slučaju", navodi zastupnica BiH.

Bosna i Hercegovina je, kako dalje dodaje, kao država posredstvom svog agenta u Sudu u Strazburu izvojevala povijesnu pobjedu ne samo za bh. štediše već i za sve štediše iz Hrvatske i dobila presudu kojom je Sloveniji i Srbiji naloženo da isplati više od 700 miliona KM glavnog duga plus kamate na ovaj iznos za duge 23 godine.

U tom kontekstu, Mijić podsjeća na slučaj "Kovačić i drugi protiv Slovenije" koji se odnosio na tužbu hrvatskih štediša protiv Slovenije zbog povrata štednje iz Ljubljanske banke.

U ovom predmetu u kojem se Hrvatska bila umiješala kao treća strana na strani svojih državljana protiv Slovenije i koji se vodio više od 10 godina u Sudu, Slovenija se uspjela odbraniti uz pomoć ovih istih skupo plaćenih stranih odvjetnika, te je Sud nakon 10 godina trajanja postupka u ovom predmetu, odbacio tužbe hrvatskih štediša.

"Tek kad je Bosna i Hercegovina putem svog agenta stupila u arenu dugogodišnje bitke za povrat štednje iz Ljubljanske banke i Investbanke, napokon je okončana agonija opljačkanog naroda i pravda je konačno zadovoljena", saopćeno je iz Ureda zastupnice Monike Mijić uz čije je reagiranje priložen dopis predsjednice Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH iz decembra 2012. godine.