Ko je odgovoran?
66

Migranti u BiH u milosti dobrih ljudi, državni nivo ne reaguje ni kada stradaju i kada ih treba sahraniti

Piše: A. B.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
BiH se duži vremenski period suočava s migrantskom krizom u koju je od početka 2018. godine do 3. juna ušlo 5.300 nelegalnih migranata. Ono što je obilježilo njihov "boravak" u našoj državi jeste njihovo neadekvatno zbrinjavanje i prebacivanje odgovornosti nadležnih institucija.

Migranti su prepušteni milosti dobrih ljudi, vjerskih institucija i humanitarnih organizacija koji im osiguravaju osnovne životne potrepštine, ali preuzimaju i veće odgovornosti.

S obzirom na to da je mjesec maj obilježilo utapanje dvojice migranata u Korani u Bihaću i Drini u Bratuncu, upravo su humanitarne organizacije i vjerske institucije preuzele svu odgovornost za njihov ukop i identifikaciju.

Udruženje Solidarnost iz Bihaća finansiralo ukop stradalog migranta

Kontaktirali smo Zemiru Gorinjac, predsjednicu Udruženja Solidarnost iz Bihaća, koje je, nakon što je pronađeno tijelo stradalog migranta, poduzelo sve da se otkrije njegov identitet i da on bude dostojno sahranjen. Gorinjac nam je ispričala kako su u to bile uključene lokalne vlasti, policija i ministarstvo zdravstva te da su pružili svesrdnu pomoć, međutim, vlasti s državnog nivoa, od kojih se očekivalo da riješe navedeni problem, nisu znale na koji način to da učine.

"Ministar zdravstva je kontaktirao nadležne državne institucije, na šta su mu odgovorili da ne znaju kako riješiti taj problem te kakve su procedure u tom slučaju. Sva sreća da smo imali direktan kontakt s porodicom stradalog te su odmah dali odobrenje da on bude ukopan zbog stanja tijela, a uz pomoć lokalnih vlasti riješili smo sve administrativne procedure", kazala je Gorinjac.

Ona je navela kako je kod stradalog migranta pronađen azilantski karton na kojem je pisalo da se zove Omar Khan Momand (1997.) i da dolazi iz Afganistana, međutim, ime je bilo pogrešno te je njegova porodica dala prave podatke i utvrđeno je da je riječ o Ihsanu Udinu (1996.). Dodala je da je sve to uspješno riješeno uz saradnju pravosudnih institucija i da je dženaza obavljena 2. juna na mezarju Humci u Bihaću.

"Naše Udruženje je snosilo sve troškove dženaze koji su nešto više od 1.300 KM te smo platili i troškove bolnice s obzirom na to da je tijelo bilo u frižideru 11 dana, ali uposlenici Kantonalne bolnice su nam izašli ususret i prepolovili nam troškove. Generalno, veoma je teško osigurati svim migrantima zdravstvene usluge, institucije pomažu koliko mogu, ali nema ni sredstava ni kapaciteta", navela je.

Gorinjac je istakla da svakodnevno kupuju hranu, odjeću, obuću i vreće za spavanje za blizu 42 migranta koji spavaju po parkovima i na parkingu. Dodala je da im svaki dan osiguravaju sehur i iftar, jer svi poste, a naglasila je kako svaki dan razmišlja o tome da se bliži Bajram, a da se niko nije sjetio organizovati iftar i na neki način pružiti gostoprimstvo ovim ljudima.

"Jučer sam čula da je ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić rekao da nije tačno da migranti nemaju šta jesti. Evo, ja sada kažem da nije u pravu i da stvarno nemaju, jer ja svaki dan provodim s njima i kupujemo im hranu. Njima Crveni križ daje konzerve za večeru i jedan obrok dnevno, ali oni konzerve bace, jedu samo ako je riječ o ribi, a ostalu konzerviranu hranu ne jedu, jer takva je njihova kultura", istakla je Gorinjac.

Pojasnila je da je dodatni problem i neuslovan nekadašnji Đački dom u Borićima kod Bihaća gdje boravi blizu 600 migranata te da o njima vodi brigu Crveni križ koji nikome ne dozvoljava da uđe i pomogne im.

"Iako nemaju dozvolu od općine da nešto takvo rade, oni ne dozvoljavaju da se uđe i na ulazu se nalaze policajci koji štite taj objekt. Provjerila sam s gradonačelnikom Bihaća koji je rekao da on nije naredio takvo nešto, tako da je vjerovatno to naredba s vrha države, ali to se mora provjeriti. Oni tu nemaju struju, kupaju se hladnom vodom, odjeća im se dijeli jednom sedmično. Kada imamo viška donacija odnesemo hranu i migrantima koji se nalaze u parku pored tog Đačkog doma", ispričala nam je Gorinjac.

Adekvatnu brigu o migrantima mogu pružiti međunarodne organizacije

Navela je da ovaj problem trebaju rješavati institucije viših nivoa vlasti i da će se adekvatna briga uspostaviti tek kad brigu o njima preuzmu međunarodne organizacije.

"Potrebno je da UNHCR pošalje svoje radnike koji imaju iskustva i mnogo rada s migrantima te da im oni na adekvatan način pomognu. Također, niko ne vodi računa o djeci koju često viđamo kako prose pred supermarketima. Kakav će psihološki razvoj imati ta djeca i posljedice ukoliko shvate da na tako lak način mogu doći do novca", kazala je zabrinuto Gorinjac.

Rekla nam je kako mnogo građana donira hranu i odjeću, ali da niko ne želi izdati prazan prostor da migranti tu borave te da je to sve zbog predrasuda koje su stvorene o migrantima.

"Svjedoci smo da se o njima izvještava na veoma ružan način. Slažem se da među svakom populacijom ima patologije pa tako i među njima, ali ako se jedan od njih drogira ili konzumira alkohol, ne treba to generalizovati. Među njima ima divnih ljudi i ja nikakvo loše iskustvo nisam imala s njima, a od 2015. godine im pomažem", ispričala je Gorinjac.

Državne vlasti nisu znale šta treba učiniti ni prilikom pronalaska tijela drugog stradalog migranta koji se prije 20 dana utopio u Drini u Bratuncu.

Tako smo jutros kontaktirali Medžlis Islamske zajednice Bratunac gdje nam je glavni imam Elvir ef. Hodžić rekao da su prije dva dana ukopali migranta na gradskom groblju, jer su im nadležne vlasti rekle da urade kako misle da je najbolje. Tako je briga prepuštena vjerskim institucijama, a stradala osoba je ukopana bez identiteta i ikakvih propisa, jer nadležnima nisu poznate procedure u takvim slučajevima.

Podsjećamo, od ulaska migranata u našu državu institucije nisu raspolagale tačnim podacima o kojem broju je riječ, a njih nekoliko stotina više od mjesec je boravilo u parku prekoputa Vijećnice u Sarajevu gdje su bili prepušteni sami sebi, građanima i navedenim organizacijama.

Šatorsko naselje prekoputa Vijećnice je rasformirano sredinom maja kada su nakon konačnog dogovora vlasti migranti izmješteni u Centar za prihvatanje izbjeglica Salakovac u Mostaru, gdje im je pružena sva potrebna pomoć, a uskoro bi i kasarna Ušivak u Hadžićima trebala biti dostupna za njihov smještaj.

Do sada nije odobren nijedan azil migrantima, govorio je to u nekoliko navrata ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić u izjavama za medije, iako ima više od 400 zahtjeva.

Međutim, ono što posebno zabrinjava jeste neprovođenje konkretnih mjera sigurnosti s obzirom na to da su do sada dva migranta smrtno stradala, a da pri tome nijedna institucija nije adekvatno reagovala da se oni identifikuju i sahrane.

Povodom navedenog problema kontaktirali smo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH na šta nam je na naše iznenađenje ministrica Semiha Borovac rekla da ovo ministarstvo nije nadležno za pitanje migranata.

"Obratite se Ministarstvu sigurnosti BiH jer su oni nadležni za migrante", kratko nam je odgovorila.

To smo i učinili, međutim, odgovor iz Ministarstva sigurnosti BiH nismo dobili.