Oruč je istakao da se nesreća, kao što je ona u Kaknju gdje su poginula četiri rudara, događa jednom u milion slučajeva.
"Ovo je jedan od milion slučajeva ove vrste. Jama Begići je nova jama i u fazi razvijanja, a ovo što se desilo jednostavno nema objašnjenja. Ljudi su izgubili živote, a struka još nije, a vjerovatno će dokazati, kako se to dogodilo. Niko sigurno nije ni pomislio da se to može dogoditi na tom mjestu. Prostorija u kojoj se dogodila nesreća je toliko bezbijedna da podgrade i ne trebaju, postoje segmenti podgrade koji mogu biti u luku ili drvetu, ali obrušavanje u tom prostoru je nelogično", kazao je Oruč, dodavši da je uprkos ovoj činjenici potrebno povećati sigurnost rudara u rudnicima u Bosni i Hercegovini.
S obzirom da je jama Begići-Bištrani otvorena 2013. godine, duboka je tek oko 300 metara. Nesreća se dogodila na 105 metara dubine, a za vrijeme obrušavanja u prostoriji je bilo šest rudara od čega su četvorica poginula, a dvojica zadobili tjelesne povrede. Na pitanje da li je na mjestu nesreće bilo više rudara nego što je to potrebno, Oruč je kazao:
"Rudarstvo je jasno i kaže se gdje koliko rudara može raditi. U Zakonu rudarstva u segmentu gdje potrebno da se završi taj posao u rokovima, zna se da li je potrebna jedna ili dvije rudarske partije, ali smatram da je to projektovano i rađeno u skladu sa Zakonom."
Podrška rudarima od nesreće do nesreće
Prije nešto više od jednog mjeseca, navršena je godina dana od stradanja pet zeničkih komorata u rudniku Raspotočje. Nakon nesreće, obećanja o ulaganjima u rudnike su vrvila na sve strane, ali prema riječima Oruča, rudnici u BiH trebaju hitno osnovati fond iz kojeg će se finansirati ulaganja u modernizaciju čime bi se povećala sigurnost rudara u rudnicima.
"Kada su u pitanju rudari, sigurno treba malo više političke volje da se na nivou države riješi problem rudarstva. Potrebno je da se formira fond kada su u pitanju rudnici, nesreće i modernizacija. Mi to godinama tražimo i govorimo da je neophodan jedan fening na 1 kW čime bi se omogućio razvoj rudnika, novi projekti za iskopna polja, nove mašine i slično. Od nesreće u Raspotočju smo imali mjesec dana aktuelnu priču oko problematike rudara, a kasnije su počele kritike. Šta rudari hoće, imaju dobre plaće, hoće nam poskupiti struju i slično je bilo poražavajuće kada su u pitanju rudnici", izjavio je Oruč za Klix.ba te dodao da je potrebno da Vlada formira zakon kojim bi se omogućilo dugotrajno finansiranje rudnika jer kratkoročne pozajmice nisu riješenja koja vode rudnike na "zelenu granu".
Ulaganje u opremu je ulaganje u sigurnost
Oruč je još kazao da je bilo ulaganja u rudnike u Zenici nakon nesreće u Raspotočju, te da su se iz tih ulaganja pokrivali troškovi proizvodnje i plaće radnika. Međutim, pomoć je mogla biti veća.
"Pomoć je postojala, sad je pitanje jel moglo više, a jest sigurno. U ovom slučaju imamo novi momenat koji je obećavajući da ćemo do Nove godine imati 5,5 miliona novčanih sredstava koji će ići kroz investicije, a ne pozajmice, i da ćemo u novembru imati odluku Elektroprivrede za ulaganje od oko 40 miliona KM za dokapitalizaciju rudnika Zenica", dodaje naš sagovornik.
Realizacija projekta EP i rudnika u Zenici naredne godine bi omogućila nova hidraulična polja čime bi se proizvodnja u Raspotočju podigla na 40.000 tona, u Staroj jami na 15.000 tona, dok bi se u Stranjanima iskopavalo oko 10.000 tona uglja. Oko 65.000 tona uglja bi prema riječima Oruča bilo dovoljno da rudarstvo bude na pozitivnoj grani, čime bi se ostvarilo pozitivno poslovanje i stvarao kapital.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
