BiH
1

Mašić: Osobe s autizmom i njihove porodice su na marginama društva

FENA
Damir Mašić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Damir Mašić (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Da bi se na vrijeme uočio netipičan razvoj djece, neophodan je holistički, sveobuhvatan pristup svakom djetetu, od njegove najranije dobi, kazao je u izjavi za Agenciju FENA federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić.

Povod za razgovor s ministrom Mašićem je dvodnevna konferencija pod nazivom "Multisektorski pristup rane detekcije i intervencije kod djece s razvojnim poremećajima s posebnim naglaskom na djecu s autizmom" koja se održava u Sarajevu u prisustvu više od 250 sudionika iz BiH i inozemstva, a uvodno izlaganje dao je ministar Mašić.

Na pitanje koji je cilj konferencije Mašić je odgovorio da je to drugačije, inovativno sagledavanje mogućnosti djece s poteškoćama, podizanje svijesti javnosti i stručnjaka u zemlji i regiji o važnostima ranog otkrivanja, dijagnoze i intervencije kod djece s poteškoćama u razvoju s posebnim naglaskom na oboljenja u autističnom spektru da bi ona ostvarila najviši mogući nivo funkcionalnosti, razmjena iskustava o primjerima dobre prakse, te poticanje partnerstva među državama u području rane dijagnostike, kliničkog menadžmenta i rane intervencije.

Autizam je nepoznanica u BiH

Naglasio je da je sigurno jedan od značajnijih izazova u zemljama koje su članice Mreže jugoistočne Evrope za autizam (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Grčka,Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija i Turska) istraživanje poremećaja autističnog spektra (ASD) i pronalaženje najadekvatnijih modela djelovanja za uspostavljanje uvjeta za kvalitetan i dostajanstven život, koji unapređuje samopouzdanje, razvija jake strane djeteta i olakšava njegovo aktivno učešće u zajednici.

Istakao je da je autizam još nepoznanica na prostorima Bosne i Hercegovine.

"Roditelji djece s ovim ili drugim razvojnim poremećajem susreću se s nizom problema, od uspostavljanja pravilne dijagnoze, liječenja, pa do uključenja djece u obrazovni sistem, jer je ovdje, nažalost, autizam i dalje nevidljiv poremećaj", rekao je Mašić.

Dodao je da su osobe s autizmom i njihove porodice na marginama društva, iako ih je iz godine u godinu sve više: incidencija autizma u 2012. godini bila je jedno od 88-oro djece, dok se u ovogodišnjim zvaničnim izvještajima iz SAD-a (relevantnim i za ostale zemlje, s obzirom na to da je autizam gotovo ujednačeno zastupljen svugdje u svijetu) tvrdi da čak jedno od 50-oro djece školske dobi (dva posto) ima smetnje koje ukazuju na postojanje poremećaja iz autističnog spektra.

Podsjetio je da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u BiH ima 3.500 do 22.000 djece i odraslih s poremećajem u autističnom spektru.

"Da bi se na vrijeme uočio netipičan razvoj, neophodan je holistički, sveobuhvatan pristup svakom djetetu, od njegove najranije dobi", rekao je Mašić i naglasio evropska asocijacija za ranu intervenciju opisuje ranu intervenciju kao pedagoško-didaktičku aktivnost s medicinskom podrškom usmjerenom na dijete, roditelje, porodicu i relevantni društveni kontekst koja je preventivno orijentirana i primijenjuje se neposredno nakon detekcije razvojnog rizika.

Bez diskriminacije

Govoreći o ranoj intervenciji koja po svojoj teorijskoj utemeljenosti i načinu primjene još slijedi principe iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća, Mašić je kazao da je ona nedovoljno multidisciplinarna, intervencijski su postupci često zastarjeli, fokusirani su samo na dijete i razvojne deficite, a cjelokupni kontekst djetetova razvoja nedovoljno se uvažava, a sve iznesene činjenice zahtijevale su potpuno novi pristup tretiranju ove oblasti.

Mašić je kazao da je Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u saradnji s partnerima iz sektora zdravstva i socijalne zaštite, te uz snažnu podršku UNICEF-a, srušilo mnoge zidove tradicionalnog pristupa unapređenju ranog rasta i razvoja djece, te sačinilo niz strateških dokumenata koji su stvorili poticajnu osnovu za realizaciju konkretnih, inovativnih aktivnosti u ovoj oblasti.

"Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, usvojila Politiku za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji BiH, inovativni dokument koji promoviše značaj integriranog djelovanja sektora obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite u osiguranju optimalnih uslova za pravilan rast i razvoj djece u Federaciji Bosne i Hercegovine", ističe on.

Mašić dalje pojašnjava da je usvajanjem ovog dokumenta Federacija BiH izrazila spremnost da integriranim djelovanjem podstiče rani rast i razvoj djeteta do njegovog punog potencijala, unapređujući zdravlje, obrazovanje, socijalnu sigurnost porodice, trudnice, majke i djeteta.

"Vlada FBiH također se opredijelila da nijedno dijete ne bude diskriminirano na osnovnu rase, boje kože, spola, jezika, vjeroispovijesti, političkog i drugog uvjerenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, onesposobljenosti, rođenja ili drugog statusa djeteta ili njegovog roditelja", naglašava ministar.

Dodaje da je potpisan i Protokol o saradnji u oblasti unapređenja ranog rasta i razvoja djece između federalnih ministara obrazovanja, zdravstva, rada i socijalne politike, a na prijedlog FMON-a Vlada FBiH je usvojila i značajan strateški dokument: Strateški plan za unapređenje ranog rasta i razvoja djece 2013.-2020. godine.

"U toku je uspostavljanje integriranih servisa za rani rast i razvoj djece u nekoliko domova zdravlja u Tuzli, po modelu Centra za rani rast i razvoj Tuzla koji je postigao izvanredne rezultate", kaže Mašić.

Edukacija roditelja

Navodi da je u finalnoj fazi izrada smjernica za integrirano djelovanje u oblasti rane detekcije, dijagnostike i intervencije razvojnih poremećaja i drugih poremećaja koji utječu na rast i razvoj djece, te Pravilnika o dodatnoj edukaciji profesionalaca iz ovih triju oblasti.

Također završene su aktivnosti za pokretanje i velike kampanje "Zdravo jedi - zdravo rasti", koja ima za cilj promjenu loših navika u ishrani djece, posebno predškolskog uzrasta, a Ministarstvo je koordiniralo izradom smjernica za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta te učestvovalo u izradi Kurikuluma i priručnika za nastavnike "Zdravi stilovi života".

Mašić dalje navodi da je uz podršku UNICEF-a u planu otvaranje resursnih prostorija u što više vrtića u FBiH koje će biti opremljene savremenom opremom za podršku djeci predškolskog uzrasta s poteškoćama u razvoju, te nastaviti uspostavljanje modela za pružanje integriranih usluga među kojima usluge rane detekcije i intervencije zauzimaju posebno mjesto, a sve uz poštivanje principa individualizacije, funkcionalnog razvijanja sposobnosti, te stimulacije i kompenzacije za svako dijete.

Uz kontinuiranu edukaciju profesionalaca iz relevantnih oblasti, posebna pažnja bit će usmjerena na edukaciju roditelja, kao prvih učitelja u životu svakog djeteta.

Naglašava da su najvažnije stvari u dječijim životima sigurnost, ljubav, prihvatanje i ohrabrivanje, a one se mogu postići jedino snažnom interakcijom između svih sudionika u njihovom odgoju i obrazovanju.

"Svjesni smo da ovim aktivnostima činimo veliki preokret u oblasti rane detekcije i intervencije poremećaja u razvoju djece, a cilj nam je uspostaviti održivi sistem integriranog djelovanja u kojem bi i dijete i roditelji imali optimalnu podršku", kaže.

Mašić je zaključio da samo koordiniranim, integriranim djelovanjem partnera iz sektora obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, uvezivanjem vladinog i nevladinog sektora, te dosljednim provođenjem odredbi zakonskih propisa na svim nivoima, mogu se stvoriti adekvatni i poticajni uvjeti za funkcionalnu osposobljenost djece s poteškoćama u razvoju, za njihov "let" u dostojanstven život u kojem je u potpunosti zaživio princip socijalne prihvaćenosti i podrške, te princip funkcionalnog razvijanja njihovih sposobnosti.