Marjanović: Kvalitetu univerziteta određuju naučne publikacije, a ne da li neko ima tetovažu
Iako nije usvojen jer je naišao na žestok otpor dijela javnosti i akademske zajednice, kodeks još uvijek predstavlja vruću temu iz prostog razloga što, prema mišljenju nemalog broja građana, a i Damira Marjanovića, iza svega stoji politički inspirisan poduhvat.
"Kodeks ponašanja i odijevanja je dio planirane predizborne kampanje mladoga naraštaja SDA. Momci i djevojke (predvođeni bivšim predsjednikom Studentskog parlamenta) koji ulaze u prvu ozbiljniju političku utrku su pronašli način da i prije izbora budu izuzetno prisutni u medijima i da skrenu pažnju javnosti i svojih potencijalnih glasača na sebe, te provuku informaciju na kojoj se listi nalaze i na kojoj poziciji".
Marjanović navodi da priča o famoznom kodeksu u ovome trenutku nema nikakve veze sa odredbama zakona o Visokom obrazovanju, te kako je predlagačima mnogo bitnije bilo da se medijski eksponiraju nego da donesu neki dokument u koji, navodno, jako vjeruju i jako se zalažu.
"Priča o tome kako jedan kodeks o odijevanju može da utiče na rejting bilo kojega univerziteta je tipični nonsens, jer prilikom ocjenjivanja kvalitete i rangiranja univerziteta gleda se broj znanstvenih publikacija koje objavljuju profesori tog univerziteta i njihova citiranost u internacionalnim znanstvenim bazama, broj nobelovaca i drugih priznatih znanstvenih i javnih ličnosti koji su studirali na tom univerzitetu ili pak pojavnost i utjecaj univerziteta na internetu i u medijima uopće, a ne gleda se da li neko ima tetovažu, pirsing ili nosi majicu na bretelice. Dakle, mislim da svi univerziteti u BiH imaju mnogo pametnija i bitnija posla nego gubiti vrijeme na 'odijevnom uniformiranju' profesora i studenata, jer dok se takve rasprave vode po našim medijima, naši momci i djevojke odlaze da studiraju na univerzitete na kojima niko nije ni pomislio da piše kojekakve kodekse. Idu na univerzitete na kojima ih nije briga da li profesor ima tetovažu, ili je kolegica pored koje sjedi tetovirana, jer ne idu na modnu reviju nego da dobiju znanje i diplomu koja će mu biti dobar start za budućnost. Na kraju, da vam odgovorim, osobno ne podržavam dokumente poput ovoga kodeksa i ne bih ga podržao niti na jednom univerzitetu na kojem sam radio ili na kojem radim", pojasnio je naš sagovornik.
U razgovoru s Marjanovićem dotakli smo se još jednog pitanja važnog za visokoškolske ustanove u našoj zemlji. Naime, Agencija za razvoj visokog obrazovanja ni nakon 10 i više godina nije primljena u Evropsku asocijaciju za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju(ENQA).
Komentar na ovu činjenicu Marjanović je dao zamislivši se u ulozi člana komisije koja je odlučivala o statusu Agencije u ENQA.
"Došli su u Bosnu i Hercegovinu da procijene aplikaciju za članstvo ne jedne, nego dvije agencije (Agencija za razvoj viskog obrazovanja u BiH i Agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova Republike Srpske) jer su obje aplicirale na tu poziciju. Onda su u par dana shvatili ne samo da imamo dvije agencije (sa svim svojim manjkavostima) nego da one nisu potpuno ovisne u procesu akreditiranja (jer dijele nadležnosti sa lokalnim ministarstvime), a kao šlag na tortu je došla spoznaja da mi, zemlja koja ima upola stanovnika kao London, ima i 13 ministarstava koja su nadležno nenadležna za visoko obrazovanje. Kada su to sve shvatili jednostavno su donijeli tipičnu političku odluku od koje ih neće glava zaboljeti i odbili obje aplikacije. Dok je takvo stanje, teško da će ijedna Evropska i svjetska asocijacija koja se bavi pitanjem visokoga obrazovanja posmatrati bilo koju BiH agenciju kao ozbiljnog aplikanta za članstvo", kazao je Marjanović.
Kada je u pitanju šaroliko miješanje politike u obrazovanje u BiH, naš sagovornik smatra da je jako malo, ili nikalo, stvarne obrazovne politike koja je fokusirana na stvarni razvoj i napredak obrazovnog sistema u BiH.
"Previše je dnevne politike koju propagiraju i sprovode loši đaci na vlasti i oni koji su zalutali u akademsku zajednicu. Dakle, trenutno, imate politiku koja se na najgori mogući način miješa u sve sfere obrazovanja, i političare koji vode nadležna ministarstva koji se uglavnom ne miješaju u svoj posao", zaključio je Marjanović.
Evropska unija obezbijedila 10 miliona KM za podršku otpornosti i oporavka poljoprivrede u BiH
