{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mak Dizdar još uvijek nema ulicu ili trg u svom Stocu jer ne odgovara lokalnim vlastima

12.8.2017. u 19:33
308
167
Mak Dizdar još uvijek nema ulicu ili trg u svom Stocu jer ne odgovara lokalnim vlastima
308
Mak Dizdar još uvijek nema ulicu ili trg u svom Stocu jer ne odgovara lokalnim vlastima
Foto: Arhiv/Klix.ba
Grad na Bregavi ni na jedan vidljiv način nije odao priznanje Maku Dizdaru, svom vjerovatno najpoznatijem građaninu, možda najvećem i najoriginalnijem bh. pjesniku. Kao razlog za to naši sagovornici ističu nedostatak političke volje stolačke lokalne vlasti, kao i opća politička i društvena kretanja kod nas.
Organizatori tradicionalne kulturne manifestacije Slovo Gorčina aktualizirali su problema da Stolac nema ništa imenovano po svom najpoznatijem građaninu.

"Mak je, uvjetno rečeno, poetizirao historiju srednjovjekovne Bosne, ne odlazeći u patetiku romantičarsko-nacionalnog zanosa, nego pretačući tu historiju u vječita i univerzalna pitanja svijeta. To je najautentičniji pjesnik BiH i jedna je od povezujućih niti koja je protkana kroz sve ono što predstavlja Bosnu i Hercegovinu i što jeste Bosna i Hercegovina. Mak nam je potreban da kroz njegovu poeziju shvatimo suštinu onoga što jesmo i što smo bili, potreban nam je da bismo naučili kako dažd pravedni pada, pada...", rekao je između ostalog Edim Šator na otvaranju ovogodišnjeg Slova Gorčina, naglasivši i da je posebna sramota da Stolac ni do danas nema ni ulicu, ni trg, ni školu, ni park koji nose ime našeg najznačajnijeg književnika te je pozvao Općinsko vijeće i načelnika da tu sramotu što prije isprave.

Gorčin Dizdar, Makov unuk i predsjednik Fondacije "Mak Dizdar", kaže nam kako j činjenica da u gotovo svakom većem bosanskohercegovačkom i hrvatskom gradu postoji ulica Maka Dizdara, samo u njegovom rodnu gradu Stocu ne, jedan od onih paradoksa koji, izgleda, postoje samo u Bosni i Hercegovini.

"Međutim, Mak Dizdar je samo jedna iz čitavog niza izuzetno značajnih ličnosti koje su obilježile historiju ovog grada ili vode porijeklo iz njega i njegove okoline, kao što su, naprimjer, Ali-paša Rizvanbegović, Dimitrije Mitrinović, Mustafa Golubić ili Alija Isaković, a koji ovdje nemaju "svoju" ulicu. Stoga, koliko god pozdravljao inicijativu o davanju imena Maka Dizdara jednoj od stolačkih ulica, smatram da bi takav potez bio više kozmetički i ne bi značajnije doprinio normalizaciji kulture pamćenja u ovom gradu. Mnogo značajnije bilo bi uklanjanje ovdašnjih civilizacijskih anomalija kao što su fenomen "dvije škole pod jednim krovom", otvoreno slavljenje fašističkih tekovina ili blatantna diskriminacija nehrvatskog stanovništva koju provode lokalne vlasti", kaže nam Gorčin Dizdar.

Mak Dizdar nije po volji HDZ-a



Jedan drugi Dizdar Nerin, aktivista i intelektualac iz Stoca, kaže nam da je razlog zbog kojeg Mehmedalija Mak Dizdar nema ulicu u Stocu suštinski sasvim jasan, jednostavno, radi se o klasičnom rasizmu koji provodi lokalna vlast u Stocu.

"Činjenica da govorimo o vjerovatno našem najvećem piscu je potpuno nebitna za vladajući HDZ i načelnika u odnosu na prostu, za njih eliminatornu činjenicu, da se radi o čovjeku koji se ipak zove Mehmedalija. Štaviše, spoznaja da je Mehmedalija Mak Dizdar svojim pisanjem afirmisao bosansku državnost, tradiciju i jezik, za njih je razlog više zašto on ne može imati svoju ulicu u Stocu. To je, naime, sve protiv čega se HDZ bori", navodi Nerin Dizdar.

"Kako će oni u Stocu dati ime ulici po pjesniku bosanstva, kada u općinskim aktima uopće ne priznaju bosanski jezik? Kako očekivati da ti neofašisti daju ulici ime po čovjeku koji afirmiše zajedničke vrijednosti i našu zajedničku kulturnu i tradicijsku pripadnost, dok oni intenzivno rade na uništavanju te baštine, sistemski je skrnave, uništavaju i zloupotrebljavaju? Kako će oni dati ime po našem, svačijem, svjetskom pjesniku Mehmedaliji Maku Dizdaru, a da istovremeno počasnim građaninom proglase čovjeka koji zagovara selidbu naroda kao da se radi o krdima stoke koja se prevoze na bolje mjesto za ispašu? Kako da u gradu, u kojem veličaju zločin i zločince koji su ga uništavali i čerečili ulicu posvete čovjeku koji ga je beskrajno volio i koji je duh tog grada pretočio u najljepšu poeziju", pita se Nerin Dizdar, inače autor knjige Politike kulturnog rasizma.

Konačno, navodi Nerin Dizdar, ideologija koja ulice imenuje po Francetićima, Budacima, Vokićima i Lorkovićima ne može dati ime ulice po čovjeku čiju majku i sestru su ubili u Jasenovcu, logoru čije "tvorce" veličaju. Dakle, suštinski Mak Dizdar utjelovljuje sve ono što Stolac jeste, kaže nam prezimenjak velikog pjesnika, utjelovljuje njegov duh, njegovu pluralnost, tradiciju, širinu, otvorenost i prkos prolaznim ideologijama, i baš zato mu lokalne neofašističke, barbarske vlasti ne mogu dati ulicu.

Odluku o imenima ulica donosi Općinsko vijeće, a tamo HDZ ima većinu



Haris Baljić, vijećnik SDA u Općinskom vijeću. kazao nam je da izmjene naziva ulica vijeće donosi natpolovičnom većinom, kao i većinu drugih odluka, tako da inicijativa za imenovanje neke ulice po Maku Dizdaru mora dobiti i podršku vladajućeg HDZ-a. Prema dosadašnjim iskustvima, u proteklih nekoliko mjeseci svi prijedlozi koji su došli od Inicijative za Stolac su odbijeni.

Baljić napominje da najvažnija funkcija u Općinskom vijeću, predsjedavajući Općinskog vijeća, nije izabrana, a da ona prema zakonu pripada Bošnjacima.

"Inicijativa za Stolac je zahtijevala da predsjedavajući OV ima profesionalni status umjesto dosadašnjeg volonterskog. Međutim, to nije dobilo podršku HDZ-a, dok s druge strane imamo primjer Jablanice gdje predsjedavajući vijeća iz HDZ-a ima mogućnost da bude profesionalna osoba. Na pitanje kakve su šanse da ta inicijativa u vezi s ulicom ili trgom sa imenom Maka Dizdara prođe u vijeću, ne bih vam znao reći, moguće je da prođe, jer bi na taj način HDZ malo očistio obraz i predstavio se u boljem svjetlu, a na ovo pitanje najbolji vam odgovor mogu dati vijećnici HDZ-a i načelnik Bošković", kazao nam je Haris Baljić.

Baljić još napominje da prema sadašnjim nazivima ulica, kao što su Hrvatskih branitelja, Kneza Tomislava, Kneza Mihajla Viševića ili Banovinska može se zaključiti da vladajuća stranka nije bila, niti je sada spremna da izmijeni nazive ulica koje bi prihvatili svi građani Stoca.


Mak je veći od današnjih podjela



"U Stocu je sve što je imalo prijeratnu 'aromu', kako mi je u jednom intervjuu prije desetak godina kazao veliki pjesnik Stevan Tontić, devedesetih srušeno, pa tako i Mehmedalija Mak Dizdar i njegova zaostavština. Mi i danas živimo tu devastaciju, a općinske vlasti s načelnikom Boškovićem na čelu se silno trude da se spomenuta aroma nikada ne vrati. Ono što je Mak Dizdar, inspirisan Radimljom, najpoznatijom nekropolom bosanskih krstjana, koja je nakon njegove smrti, zahvaljujući manifestaciji Slovo Gorčina, postala kultno mjesto okupljanja mladih pjesnika, dao književnosti našega naroda, svakako ga svrstava u jednu od ključnih ličnosti u izgradnji našeg modernog identiteta", priča nam Amer Obradović, novinar, rođeni Stočanin.

Mak je mnogo veći od naših današnjih podjela, kaže nam Obradović, i zaslužuje da ga u Stocu, ali i Bosni i Hercegovini, poštuju svi – i Hrvati, i Srbi, i Bošnjaci, svi građani, a to što on nema ulicu u rodnom gradu govori o neznanju, falsificiranju prošlosti, bahatosti, primitivizmu, ali i jednoj vrsti šovinizma lokalne administracije. Šta je Granada bez Lorce, Dublin bez Yeatsa, Moskva bez Puškina, Pariz bez Voltairea i Weimar bez Goethea, to je Stolac bez Maka Dizdara.

Fra Mile Babić činjenicu da Mak Dizdar nema ni ulice ni trga u svom rodnom Stocu, povezuje s rečenicom iz Evanđelja po Mateju, koju je Isus izrekao kad je došao u svoj zavičaj Nazaret: "Prorok je bez časti jedino u svom zavičaju i u svojoj kući" (13,57).

Mak Dizdar nije dostojno valoriziran ni u drugim dijelovima BiH



"To je najbolji dokaz o nivou na kojem se nalazi lokalna vlast u Stocu. Nanijeli su sramotu Stocu koju će buduće generacije istraživati, analizirati i opisati. Izraz je to njihova krajnjeg nacionalizma koji se iscrpljuje u negaciji drugoga, a zaboravljaju da oni koji negiraju drugoga istodobno negiraju sami sebe, premda toga nisu svjesni. Ni jedni ni drugi ne mogu Maka svesti na svoju nacionalnu isključivost. I brzo će se to uvidjeti, kad-tad Mak će ih pobijediti, jer laž i zlo razaraju ne samo druge, nego i same sebe. Vjerovatno su se uplašili humanističke poruke pjesničkoga i esejističkoga djela Maka Dizdara koji je istraživao tekstove i zapise srednjovjekovne Bosne te aktualizirao njihove univerzalne religiozne i moralne ideje. Kod njega su nerastavljivo povezane ljepota pjesničkih riječi i njihov univerzalni metafizički sadržaj", govori nam fra Mile Babić, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, izuzetno angažiran na stolačkim problemima.

Svojim djelom Mak Dizdar povezuje ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i Evropu i svijet, kaže nam babić, jer je on pjesnik i mislilac evropskog i svjetskog formata. Njegova najznačajnija knjiga "Kameni spavač", njegova "Modra rijeka", njegovi "Stari bosanski epitafi" sadržavaju - umjesto današnje vladajuće nihilističke, scijentističke i nacionalističke metafizike - pozitivnu metafiziku, koja nam govori da niko od nas nije sam sebe stvorio, niti sam sebe rodio.

"Život nam je darovan i svijet nam je darovan. Ti nas darovi obavezuju na djelovanje i istovremeno nas osposobljavaju za djelovanje. Iako su značajne knjige napisane o Maku Dizdaru i o njegovom djelu, ipak on i njegovo djelo nisu dostatno valorizirani u BiH. Dovoljno je pogledati školske programe, počevši od osnovnih škola pa do postdiplomskih studija, da bi se to uvidjelo. Okrenuti se Maku znači okrenuti se budućnosti, jer nas istine sadržane u njegovu djelu vode u bolju budućnost", zaključuje fra Mile Babić.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Jeste li zadovoljni radom policije u vašoj lokalnoj zajednici?
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: