Lukić je tokom saslušanja pred sucem kazao da je koristio lažne dokumente te se odrekao prava da se suprotstavi izručenju, što će značajno ubrzati postupak.
Sudac Jorge Urso odobrio je izručenje prema međunarodnom sporazumu koji se odnosi na osobe optužene za zločine protiv čovječnosti.
Lukića optužnica Haaškog tribunala, objavljena u novembru 2000., tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene ubistvom, maltretiranjem i teroriziranjem civila nesrpske nacionalnosti iz višegradskog kraja. U optužnici Haaškog tribunala navodi se da je Lukić ubijao, maltretirao i terorizirao civile nesrpske nacionalnosti u okolici Višegrada.
Lukić je optužen i za smrt oko 70 ljudi, 14. juna 1992., kao i za zločin od 27. juna 1992., kad su on i drugi u naselju Bikavac blizu Višegrada, prisilili oko 70 Bošnjaka da uđu u kuću koju su kasnije zapalili. Za ove zločine pored Lukića optuženi su i Sredoje Lukić i Mitar Vasiljević.
Lukić je u Okružnom sudu u Beogradu, kao pripadnik paravojne formacije "Osvetnici", 15. jula ove godine osuđen zbog ratnog zločina otmice, mučenja i ubistva 16 muslimana iz Sjeverina kod Priboja u oktobru 1992. Za taj zločina Lukić, Oliver Krsmanović i Dragutin Dragićević osuđeni su na 20 godina zatvora, dok je Đorđe Šević dobio 15 godina.
Lukić je rođen 1967. u Foči. Do 1985. je živio u selu Ruište u općini Višegrad, a potom do 1992. u Obrenovcu, u Srbiji. U Višegrad se vratio 1992. kao pripadnik srpske paravojne formacije "Beli orlovi".
Tužilaštvo Haaškog tribunala već je ranije podnijelo zahtjev da se predmet Milana Lukića proslijedi Bosni i Hercegovini. "Odluku o eventualnom prosljeđivanu ovog predmeta nekom nacionalnom sudu mogu donijeti samo sudije Tribunala koji će ovaj zahtjev tužilaštva razmotriti u dogledno vrijeme", izjavio je glasnogovornik ICTY-ja u BiH Matias Hellman.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
