Na konferenciji za novinare u ovoj komori istaknuto je da je nužno da se postojeće carinske i druge dadžbine na uvoz brašna zadrže, jer su mlinski kapaciteti BiH iskorišteni svega između 30 i 40 posto.
"Žitoprerađivači su zatražili da carinska oprerećenja na brašno ostanu maksimalna, koliko je moguće da ne bi došlo do uvoza i ponude brašna po damping cijenama", kazao je direktor Sektora za privredu VTK BiH Savo Marjanac koji je podsjetio na zaključke nedavnog sastanka žitoprerađivača posvećenog zalihama pšenice, stanju na svjetskom tržištu žitarica, te najavljenim poskupljenjima mlinsko-pekarskih proizvoda u BiH.
Žitoprerađivači su predložili organima izvršne vlasti (Vijeću ministara, vladama entiteta i Distrikta Brčko) da se uključe u rješavanje problema i da zajedno osiguraju određene količine žitarica.
"Ukoliko se ne uspije osigurati dovoljne količine iz susjednih zemalja, da se pšenica traži u Evropi ili prekomorskim zemljama. Za uvoz žitarica, žitoprerađivači traže da budu oslobođeni carine i PDV-a kako bi to imalo manje uticaja na porast cijena", istakao je Marjanac.
Žitoprerađivači su zaključili da će, zbog znatnog povećanja cijena pšenice i brašna na tržištu, biti prinuđeni povisiti cijene finalnih proizvoda, ali u to povećanje ne mogu ući drugi elementi kalkulacije, osim onog koliki je udio porasta cijena žitarica.
Proizvodnji žitarica i primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji treba posvetiti dugoročnu pažnju, istakao je Marjanac, a slično je i sa proizvodima animalnog porjekla jer su ratarska i stočarska proizvodnja usko vezane.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
