Lovrenović: Razmotriti ideju o kandidaturi Srebrenice za UNESCO listu svjetske baštine

Naime, osim mjesta kulturnog i prirodnog naslijeđa, na UNESCO-ovoj listi se nalaze i mjesta na kojima su počinjeni veliki zločini, kao što je nacistički logor Auschwitz-Birkenau, dok je u slučaju Terezina, osim njegove kulturno-historijske vrijednosti, izričito naglašeno da je globalno priznati simbol progona židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu.

„Srebrenica nosi tu vrstu pečata kao Auschwitz, jer je mjesto genocida. Trebalo bi možda u tom kontekstu razmotriti na koji način je nominiran Auschwitz i na koji način je upisan na Listu svjetske baštine. Možda bi to moglo pomoći kada je u pitanju slučaj Srebrenice“, kazao je Lovrenović.

Lovrenović kaže da nije najvažnije ko bi se pojavio s takvom inicijativom, već je važnije razmotriti inicijativu u svim aspektima te u tom kontekstu donijeti odgovarajuću odluku o daljnjim potezima.

Upisivanje logora Auschwitz I and Auschwitz II-Birkenau, kao i njihove zaštitine zone na Listu svjetskog naslijeđa UNESCO-a je obrazložio time jer ovaj logorski kompleks predstavlja dokaz nehumanog, okrutnog i metodičnog napora da se ospori ljudski diginitet grupama koje su smatrane inferiornim. Ovi logori su živo svjedočanstvo ubilačke prirode antisemitske i rasističke nacističke politike, jer je u njima ubijeno više od 1,2 miliona ljudi, od čega 90 posto Židova.

Slično se navodi u obrazloženju za Terezin, u Češkoj Republici, jer je Terezinska tvrđava, osim svoje vrijednosti kao unikatni tehnički i urbanistički spomenik, globalno priznati simbol progona židovskog naroda u Drugom svjetskom ratu, pošto je Glavna tvrđava od 1941. do 1945. bila centar okupljanja Židova prije njihove deportacije u koncentracione logore Trećeg rajha širom Evrope. U ovom periodu je kroz Terezin prošlo oko 190.000 ljudi, od čega je 35.000 umrlo u gradu.