BiH
14

Loša infrastruktura na graničnim prelazima BiH, samo 20 prelaza ispunjava standarde

FENA
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Granični prelazi su prvo mjesto kontakta putnika s državom u koju dolaze, a dugotrajna zadržavanja na pojedinim graničnim prijelazima prilikom ulaska u BiH, posebno u ljetnim mjesecima, nerijetko izazivaju njihovo nezadovoljstvo. Posljedica je to, između ostalog, i loše infrastrukture na pojedinim graničnim prijelazima.

Od ukupnog broja graničnih prijelaza samo njih 20 ili 24 posto ispunjava standarde u pogledu infrastrukture potrebne za kvalitetno i efikasno vršenje graničnih provjera. Uglavnom se radi o graničnim prijelazima čija je izgradnja finansirana od Evropske unije, graničnim prijelazima na međunarodnim zračnim lukama i graničnim prijelazima na zajedničkim lokacijama s Republikom Hrvatskom.

Navedeno je to u Informaciji o stanju na graničnim prijelazima koju je direktor Granične policije BiH Zoran Galić uputio Zajedničkoj komisiji za odbranu i sigurnost BiH nakon posjete članova te komisije Regionalnom uredu Jug Granične policije BiH u Čapljini sredinom jula ove godine.

U informaciji se dodaje da ostali granični prijelazi ne ispunjavaju standarde opremljenosti i potrebne uvjete iz Zakona o graničnoj kontroli, odnosno u skladu s odredbama Pravilnika o standardima i uvjetima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza, a koji su potrebni za efikasno i sigurno obavljanje graničnih provjera. Na ovim graničnim prijelazima, pored ostalih standarda i uvjeta izgrađenosti i opremljenosti propisanih navedenim Pravilnikom, prioritet je izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina i zaustavnih rampi.

"Ovo se naročito odnosi na međunarodne granične prijelaze Doljani (zajednička lokacija s Republikom Hrvatskom), Trebimlja, Ivanjica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač. Međunarodni granični prijelazi Gradiška, Brod i Doljani, koji se nalaze na najfrekventnijim putnim pravcima, imaju najlošiju infrastrukturu", istaknuto je u informaciji.

Granična policija BiH obavlja poslove na ukupno 83 granična prijelaza BiH. Od ukupnog broja graničnih prijelaza 55 je međunarodnih i 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.

Stanje infrastrukture i opremljenosti 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj također se, kako je navedeno, može ocijeniti nezadovoljavajućim.

"Granična policija BiH se u više navrata obraćala Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koja je nadležna za poslove izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije, upravljanja i održavanja objekata i infrastrukture na graničnim prijelazima, u cilju obavještavanja o stanju na pojedinim graničnim prijelazima i zahtjevom da se poduzmu aktivnosti na prioritetnom rješavanju infrastrukturnih uslova potrebnih za obavljanje graničnih provjera", navodi se u informaciji Granične policije BiH.

Međutim, dodaje se, do sada nisu poduzete konkretne aktivnosti uz obrazloženje da u budžetu Uprave za indirektno oporezivanje BiH nisu predviđena značajnija sredstva za ove svrhe. Prema informacijama koje je Granična policija BiH dobila od UIO BiH, u toku su aktivnosti na izradi projekta izgradnje međunarodnog graničnog prijelaza Vardište, te projekata izgradnje novih međunarodnih graničnih prijelaza Bratunac i Svilaj što, nakon njihove izgradnje, neće značajnije promijeniti sveukopno stanje na graničnim prijelazima.

Istaknuo je da loša infrastruktura na graničnim prijelazima ima za posljedicu dugotrajna zadržavanja na prelazak državne granice što pored nezadovoljstva putnika prouzrokuje i znatne troškove privrednim subjektima koji se bave transportom roba ili prijevozom putnika, a što u konačnici smanjuje i konkurentnost domaćih privrednika.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević kazao je Feni da se na 53 granična prijelaza nalaze i službenici Uprave za indirektno oporezivanje BiH zajedno sa službenicima Granične policije BiH. Na ostalim prijelazima nalaze se samo službenici Granične policije BiH, jer se radi o pograničnim graničnim prijelazima gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i roba, već samo pogranični promet.

Po njegovim riječima, među graničnim prijelazima koji u potpunosti zadovoljavaju standarde su svi novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Izačić, Gradina, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci, Kamensko ...

Pored pomenutih novih graničnih prijelaza, postoje i oni prijelazi koji nisu novoizgrađeni, ali na kojima postoje uvjeti za obavljanje kontrole prometa ljudi i roba, a to su: Kladuša, Kostajnica, Dubica, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Brčko, Doljani, Gabela Polje, Strmica, Neum I i II.

"Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza. U procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UIO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte. Zbog ograničenja budžeta i zabrane zapošljavanja u državnim institucijama još uvijek nemamo mogućnost da zaposlimo dovoljan broj ljudi na održavanju graničnih prijelaza", kaže Kovačević.

Posebno je važno naglasiti, dodaje on, da je neophodno da se kroz bužet UIO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli dovesti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za njihovo funkcioniranje.

Kovačević podsjeća da je Granični prijelaz Bijača u potpunosti završen i početkom ove godine pušten u rad.

"Novi granični prijelaz i carinski terminal Bosanska Gradiška nalazit će se na trasi auto-puta Banja Luka - Bosanska Gradiška. Već je završena izgradnja prve faze prijelaza i carinskog terminala Gradiška koja je koštala 8,4 miliona KM", navodi Kovačević, te dodaje da je u toku priprema za drugu, završnu fazu koja će koštati 15 miliona KM.

Granični prijelaz Svilaj nalazi se na trasi auto-puta Koridor 5 C na sjeveru BiH. UIO je završila poslove eksproprijacije zemljišta i slijedi izrada projektne dokumentacije. Za sada UIO ima na raspolaganju oko šest miliona KM za izgradnju ovog prijelaza.

Granični prijelaz Gorica je završen početkom juna ove godine, a njegova izgradnja je koštala 1,6 miliona KM.

"Granični prijelaz Ivanjica bi se, također, trebao početi raditi u ovoj godini. Izgradnja ovog prijelaza kasni zbog velikog problema u vezi eksproprijacije zemljišta, koji bi se uskoro trebao riješiti i nakon toga bi UIO pristupila procesu izgradnje koji bi koštao oko dva miliona KM", kazao je Kovačević.

Pored ovoga, UIO je u planu za period 2017.-2019. predvidjela i izgradnju još nekih graničnih prijelaza.

Kovačević kaže da će se to moći realizirati ako UIO kroz svoje budžete u periodu 2017.-2019. bude dobila potrebna sredstva za ta kapitalna ulaganja.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH Sifet Podžić je u izjavi Feni ocijenio da su granični prijelazi poprilično neuređeni.

"Tu dolazimo u jedna drugi problem gdje se prepliću Uprava za indirektno oporezivanje, koja gazduje objektima na graničnim prijelazima i Granična policija koja korisiti te objekte skupa s pripadnicima Uprave za indirektno oporezivanje", kazao je Podžić.

Naveo je da će informirati Komisiju o tome šta su predstavnici Komisije vidjeli na terenu, a planirao je u septembru održati zajednički sastanak s ministom sigurnosti Draganom Mektićem i direktorom Uprave za indirektno oporezivanje Mirom Džakulom, „da bi neke stvari riješili“.

"Morat ćemo neke mjere zajednički poduzeti i napraviti bolju koordinaciju između Uprave za indirektno oporezivanje i Ministarstva sigurnosti, odnosno Granične policije", kazao je Podžić, dodajući da bi trebalo popraviti taj prvi utisak koji po ulasku u BiH vide strani dražavljani, a i naši građani.

Po njegovim riječima, najlošija situacija je na graničnim prijelazima Doljani, Bosanski Brod i Bosanska Gradiška.

"Zapravo, to su najfrekventniji izlazi iz BiH, a gdje su najlošiji uvjeti rada", zaključio je Podžić.