Lokalizacija agende "Žene, mir i sigurnost" kroz obrazovanje u BiH

U oktobru 2025. godine, Nia je učestvovala u Sedmici obilježavanja agende "Žene, mir i sigurnost" u New Yorku, gdje je podijelila iskustva žena i djevojaka iz BiH koje kroz obrazovanje i međugeneracijski dijalog doprinose izgradnji mira i povjerenja u postkonfliktnom društvu.

Nia je bila među 50 polaznika Ljetne škole "Žene, mir i sigurnost", koju su organizovali fakultet na kojem studira i inicijativa "Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH", uz podršku Fonda UN-a za izgradnju mira (PBF).

Petodnevni program pružio je mentorstvo, praktična znanja i prostor za dijalog, probudivši Nijin interes da principe WPS agende primijeni u svojoj budućoj karijeri.

"Ljetna škola nam je bila platforma za razvoj projektnih ideja, njegovanje dijaloga i građenje povjerenja. Probudila je u meni želju da u svaki budući karijerni korak ugradim principe WPS agende", kaže Nia.

Iskustvo sa Ljetne škole omogućilo je ovoj uspješnoj studentici da predstavi mlade iz BiH pred UN-om, pokazujući kako ulaganje u obrazovanje vodi do globalnog priznanja i institucionalnih promjena.

"Žene, mir i sigurnost" postaje izborni predmet

Studenti i studentice iz BiH koji odluče svoju profesionalnu karijeru posvetiti sigurnosti, odbrani, međunarodnim odnosima i srodnim disciplinama, kroz formalno obrazovanje uglavnom nemaju priliku učiti o agendi "Žene, mir i sigurnost".

Ranije je Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u programu imao Uvod u rodne studije kao izborni predmet, a na inicijativu Agencije za ravnopravnost spolova BiH, u sklopu Centra za interdisciplinarne studije (CIS) Univerziteta u Sarajevu, studenti su mogli pohađati magistarske i doktorske Gender/Rodne studije.

Iako pojedini kurikulumi i dalje marginalno obrađuju pitanje rodne ravnopravnosti, sadržajno pristupanje ovoj temi uglavnom izostaje, kaže Nerma Halilović-Kibrić, docentica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Ipak, ovaj jaz uspješno se premošćuje zahvaljujući saradnji Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije s inicijativom "Žene vode na putu mira i sigurnosti u BiH" koju provode UN Women, UNFPA i IOM u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Nakon višegodišnje praznine u akademskom izučavanju teme rodne ravnopravnosti u mirovnim i sigurnosnim procesima sada će ova oblast postati dio formalnog obrazovanja - kao izborni predmet za studente četvrte godine na smjeru Sigurnosne studije.

"Ovaj predmet sistemski uvodi WPS okvir u formalno obrazovanje i studentima/cama omogućava razumijevanje rodne dimenzije sigurnosti, mirovnih procesa i institucionalnih odgovora na savremene sigurnosne izazove", kaže profesorica Halilović-Kibrić.

Novi predmet na četvrtoj godini moći će slušati studenti koji su ove godine upisali Sigurnosne studije. Na taj način BiH će dobiti novu generaciju sigurnosnih eksperata koji će biti obučeni da u sklopu svog posla razmišljaju i o specifičnim potrebama žena i djevojaka i značaju da cijelokupno društvo ravnopravno doprinosi izgradnji sigurnih zajednica.

"Univerzitet u Sarajevu, ali i cjelokupan bh. obrazovni sistem, ovime su napravili značajan korak u lokalizaciji WPS agende. U tome i jeste njena suština, da zemlje članice UN-a, posebno one s iskustvom ratnih sukoba, na konkretnim primjerima integrišu temu uključenosti žena u mirovne i sigurnosne procese u raznim oblastima. Ponosni smo da je to ovaj put upravo obrazovanje jer je to najefikasniji način za osiguravanje pravednije i sigurnije budućnosti u BiH", poručuje Edita Miftari, programska specijalistkinja za žene, mir i sigurnost u UN Women BiH i dodaje kako se nada da će interes za novi predmet biti velik.

Tema "Žene, mir i sigurnost" često se spominje na studijskim odsjecima za sigurnost na evropskim univerzitetima, ali uglavnom u sklopu lekcija na različitim predmetima.

Rijetko se desi da se o sigurnosti iz rodne perspektive priča na više od jednog ili dva časa, osim ako sami predavači/ce nisu eksperti u toj oblasti, te odluče posvetiti cijeli semester upravo ovoj temi, objašnjava Dženeta Karabegović, vanredna profesorica na Odsjeku za sociologiju i društvenu geografiju Univerziteta u Salzburgu, koja je bila predavačica na Ljetnoj školi u Sarajevu.

Rodna perspektiva suštinski dovodi u pitanje i proširuje tradicionalne sigurnosne studije koje su dugo dominirale, smatra profesorica Karabegović.

Njenim izučavanjem studenti pripremaju se ne samo za savremene sigurnosne i političke izazove, nego usvajaju i temeljnja analitička znanja korisna za buduću karijeru, bilo da je riječ o diplomatiji, razvojnoj saradnji, humanitarnom radu, međunarodnom pravu ili korporativnoj društvenoj odgovornosti.

"Poznato je da se rodna ravnopravnost prepliće, između ostalog, s klimatskom sigurnošću, ekonomskim razvojem i globalnim upravljanjem, što znači da studenti time stječu relevantne vještine u više područja javnih politika", kaže Karabegović.

U skandinavskim zemljama tema "Žene, mir i sigurnost" dio je mnogih predmeta, uglavnom zahvaljujući profesorima koji su entuzijastični da izučavaju ovu oblast i međusobno se umrežavaju, razmjenjuju kurikulume i pojavljuju se kao gostujući predavači, pojašnjava druga predavačica Ljetne škole, Inger Skjelsbaek, profesorica Univerziteta u Oslu i istraživačica na Institutu za mirovna istraživanja.

Ova profesorica drži predavanje na temu roda, mira i sigurnosti u sklopu rodnih studija, ali njen predmet mogu slušati i zainteresovani studenti drugih odsjeka.

Također, kandidati na doktorskim studijima mogu doći i učiti o ovoj temi na Institutu za mirovna istraživanja u Oslu. Skjelsbaek na praktičnom primjeru objašnjava zbog čega žene trebaju imati jednaku ulogu u procesima izgradnje mira.

"Istraživanja su pokazala da ako imate mirovni sporazum u čijem kreiranju su učestvovale ženske grupe, statistički češće ćete imati mir koji će duže trajati. To je zbog toga jer ste uključili širu društvenu grupu da oblikuje na koji način će mir biti uspostavljen", kaže profesorica Skjelsbaek.

U postkonfliktnim društvima širom svijeta žene potvrđuju svoju snagu i neumorivu želju da ponovo grade zajednice i predvode procese pomirenja. Njihov entuzijazam, ali i potrebe koje imaju na tom putu, ne smiju biti zanemareni u kreiranju mirovnih politika, a jedan od najboljih načina za to je obrazovanje novih generacija lidera i liderki u ovom polju.

"Veoma je važno razgovarati o ravnopravnoj ulozi žena na fakultetima koji obrazuju buduće generacije eksperata/ica iz oblasti kao što su sigurnost, kriminalistika i diplomatija, posebno u postkonfliktnim društvima koja i dalje osjete posljedice sukoba. Sretni smo i ponosni što napori koje ulažemo u saradnji s visokoškolskim ustanovama već pokazuju konkretne rezultate kroz interes mladih žena da svoju profesionalnu karijeru nastave upravo u ovom pravcu", zaključuje Miftari.