U toku je projekt reforme javnog zdravstva - šta, kad, kako, u kojoj je fazi, šta je konačan cilj? Nakon što sam imenovan na ovu funkciju i na osnovu prethodno urađene duboke analize kazao sam da je za temeljitu, ozbiljnu reformu zdravstva potrebno najmanje osam godina. To, naravno, ne znači da se esencijalne, dobre i vidljive aktivnosti i reforme ne mogu provesti i u kraćem vremenskom periodu. Mi smo donijeli i počeli s implementacijom brojnih mjera i već sad imamo pozitivne reakcije, a u ove četiri godine planiramo provesti sistemske reforme koje će postaviti čvrste, zdrave temelje za daljnje reforme i kontinuirano unapređenje zdravstvene zaštite.
Dugoročno posmatrajući, osnovni pravci našeg djelovanja u reformama su, prije svega, ujednačavanje prava pacijenata, poboljšanje kvaliteta i pružanja usluga u zdravstvenoj zaštiti, veća jednakost i dostupnost zdravstvene zaštite, ujednačavanje kantonalnih listi lijekova i uvođenje reda u ovoj oblasti, usaglašavanje postojećih i donošenje nedostajućih zakona u skladu sa EU standardima te pronalaženje novih izvora finansiranja u zdravstvu.
Mi smo u prvih 100 dana rada Vlade FBiH, nakon provedene analize, definirali prioritetne mjere za unapređenje zdravstvene zaštite čiji je cilj, prije svega, povećanje propulzivnosti, olakšan i brži put pacijenta kroz sistem sa što manjim čekanjem, te povećanje dostupnosti zdravstvenoj zaštiti.
Pojedine mjere su se već počele provoditi u praksi i prve informacije su pozitivne. Uveli smo tromjesečni recept, odnosno mogućnost da stabilni hronični pacijenti, koji su prije morali često odlaziti ljekaru samo radi propisivanja recepta, mogu dobiti lijekove za tri mjeseca terapije. Time smo znatno olakšali i pacijentima i ljekarima, smanjili broj nepotrebnih odlazaka ljekaru, pa samim tim i gužve u ambulantama. Upravo je unapređenje rada porodične medicine kroz niz aktivnosti koji podrazumijevaju bolju organizaciju rada i veću propulzivnost pacijenata prva prioritetna mjera.
Također, krenuli smo, da tako kažem, prema pacijentu i počeli dovoditi ljekare specijaliste u manje općine. Naime, započeli smo provedbu zakonskih odredbi prema kojima se određeni specijalistički pregledi, kao što su oftalmološki, neurološki, internistički, ali i uzimanje uzoraka krvi za laboratoriju građanima obezbjeđuje u njihovoj općini prebivališta. Time smo približili zdravstvenu zaštitu pacijentima koji žive u udaljenim, razuđenim i manjim općinama. Oni su do sada zbog ovih usluga morali putovati u veće centre, a sada im ove preglede, kao i uzimanje krvi za laboratoriju počinjemo obezbjeđivati u njihovim općinama prebivališta.
Jedna od osnovnih prioritetnih mjera je svakako i revizija esencijalne i ujednačavanje kantonalnih listi lijekova. Odlučili smo da uvedemo reda u ovoj oblasti, pokrenuli reviziju, te pripremili prvu radnu verziju liste esencijalnih, kao i referalnih cijela lijekova. Već smo revidirali listu lijekova za teška oboljenja koji se finansiraju iz federalnog Fonda solidarnosti, a koja se nije mijenjala od 2008. godine. S ponosom mogu reći da smo u okviru postojećih sredstava proširili listu lijekova koji se koriste u liječenju leukemija, multiple skleroze, hepatitisa C i B, upalnih bolesti debelog crijeva, te stvorili preduvjete da postepeno ukinemo liste čekanja za skupe lijekove koji se koriste u liječenju karcinoma dojke i debelog crijeva i očekujemo da ćemo krajem ove, odnosno početkom iduće godine situaciju u tom segmentu znatno unaprijediti.
Kada govorimo o prioritetnim mjerama, treba napomenuti da smo, po uzoru na zemlje EU, pokrenuli aktivnosti na uspostavljanju federalne mreže za tretman akutnog infarkta.
Također, jedna od suštinskih mjera je informatizacija zdravstva. Osnovni cilj svih naših prioritetnih mjera je da povećamo propulzivnost, skratimo i olakšamo put pacijenata kroz sistem, te da administracija u zdravstvu bude što efikasnija i što više nevidljiva. To nikada u potpunosti nećemo postići bez informatizacije i zato je to put kojim moramo krenuti.
Formirali smo Koordinaciono tijelo na nivou Ministarstva zaduženo za uspostavu i kreiranje zdravstveno-informacionog sistema FBiH i pokrenuli aktivnosti na ovom polju. Krajnji produkt ovog projekta je elektronska zdravstvena kartica i elektronski recept, ali i međusobno uvezivanje zdravstvenih ustanova i institucija. Uspostavljanjem ovog sistema ćemo ukinuti stajanje u redovima i ovjeravanje knjižica, pisane uputnice... To će unaprijediti i olakšati rad svih ustanova, značajno smanjiti troškove, uvesti bolju kontrolu, ali i osigurati adekvatne podatke o zdravstvenom stanju stanovništva, kao i o potrošnji u zdravstvu.
I svakako želim naglasiti da smo se prilikom definisanja prioritetnih mjera, ali i svih drugih aktivnosti rukovodili isključivo preporukama struke. Samo rukovođeni isključivo stručnim smjernicama, uz mnogo rada i truda, možemo provesti reforme koje će pacijenti, to jest građani zaista i osjetiti.
Kakva je koordinacija sa kantonalnim ministarstvima zdravstva i zavodima?
Mi trenutno imamo jako dobru saradnju sa kantonima, te se redovno održavaju Koordinacije ministara zdravstva u FBiH i Koordinacije direktora zavoda zdravstvenog osiguranja u FBiH. Moram naglasiti da su prioritetne mjere o kojima sam govorio podržane i od strane Koordinacije ministara.
Kao što znate, zdravstvo je u skladu s Ustavom FBiH, u podijeljenim nadležnostima između FBiH i kantona, gdje Federacija ima nadležnosti da donosi politike i zakone iz oblasti zdravstva, a kantoni iste provode. Ali, ja ne bih želio da govorim o eventualnim problemima, ograničenjima... Trebamo tražiti rješenja, a ne opravdanja da ništa ne mijenjamo. A rješenja i mogućnost da nešto promijenimo, to jest poboljšamo uvijek postoje. Mi smo u ovih prvih šest mjeseci uspjeli da napravimo iskorak. Zajedno smo definirali prioritete, svi imamo isti cilj da unaprijedimo sistem i za sada to dobro funkcionira.
U javni zdravstveni sistem FBiH i distrikta Brčko godišnje uđu dvije milijarde KM. Koliko se sad racionalno koriste i šta bi značile za državu i sistem da su na jednoj gomili?
Pitanje racionalnije potrošnje unutar sistema je pitanje koje muči i kojima se bave apsolutno svi zdravstveni sistemi na svijetu. Upravo se na tome godinama radi, uvode se novi modeli plaćanja, finansiranja, praćenja potrošnje, analize, kako bi se racionalizirala potrošnja u zdravstvenom sistemu.
Ono što želim reći, jeste da se uvijek mogu pronaći načini za racionalniju potrošnju. Upravo zbog toga smo ušli u projekt uvođenja DRG sistema, namjeravamo donijeti novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji bi stvorio preduvjete za nove načine plaćanja i finansiranja u zdravstvu, i naposlijetku informatizacija zdravstva treba dovesti do racionalizacije. Kako uštedom vremena, pa i papira na kojima se pišu recepti i uputnice koje bi sada bile elektronske, tako i što će informatizacija omogućiti da bolje pratimo potrošnju u zdravstvu i na osnovu toga kreiramo politike, strategije, te racionaliziramo potrošnju.
Činjenica jeste da rascjepkan sistem kakav mi imamo ne ide u korist racionalnije potrošnje, te da bi centralizacija dovela do ušteda, ali i sada postoji prostor za racionalniju potrošnju sredstava i mi intenzivno radimo na tome.
Šta bi značilo dizanje zdravstva na državni nivo?
Pravo na zdravstvenu zaštitu i zdravlje jedno je od osnovnih ljudskih prava i naš cilj prema kojem ćemo uvijek težiti jeste jedinstven paket osnovnih prava za sve građane BiH i jednakost u korištenju zdravstvene zaštite.
Do tog cilja koji je u svakom pogledu ispravan, nediskriminatorski, usmjeren na sve građane ove zemlje, sigurno bi lakše došli ukoliko bi imali državno ministarstvo zdravstva i jedinstven fond zdravstvenog osiguranja u kojem bi bio vođen centralni registar osiguranih lica, ali i centralno prikupljanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Tada bi, svakako, imali sve preduvjete za sistem koji bi garantirao jednakost u pristupu i korištenju zdravstvene zaštite. Naravno da apsolutno podražavam takav sistem i sa svoje strane ću ga uvijek zagovarati. Naravno, trebamo biti svjesni da je to stvar političkog dogovora, stvar ustavnih promjena.
Apsolutno podržavam takve namjere i ciljeve, ali u isto vrijeme to ne znači da u ovom trenutku, posmatrajući iz pozicije koju trenutno obnašam, ne možemo zasukati rukave i unapređivati postojeći sistem.
Koliko je racionalna aktuelna mreža zdravstvene zaštite - primarne, sekundarne i tercijalne?
Novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti smo odustali od ranijih rješenja prema kojima se utvrđivala mreža primarne, odnosno bolničke zdravstvene zaštite. Prije su sve ustanove koje su bile u mreži zaključivale ugovore sa fondovima zdravstvenog osiguranja.
Odustajanjem od mreže željelo se, između ostalog, postići da se prilikom ugovaranja zdravstvenih usluga i programa vodi računa o kvaliteti i sigurnosti usluga, odnosno programa, a ne da se finansiraju samo ustanove koje su umrežene u mreži zdravstvene djelatnosti.
Ukupno gledajući, mi imamo manjak medicinskog kadra, koji je opet neravnomjerno raspoređen, to jest imamo primjetnu razliku u urbanim i ruralnim sredinama. Manjak kadra je posebno primjetan u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iako jako mnogo ulažemo u edukaciju upravo tog kadra. To znači da moramo naći druga rješenja kako bi primarna zdravstvena zaštita bila, uslovno rečeno, atraktivnija, to jest, kako bi zadržali kadar u PZZ. To, prije svega, mislimo postići kroz uvođenje novog načina plaćanja timova porodične medicine.
Kada govorimo o racionalnosti, sve reforme u zdravstvu ne možemo posmatrati odvojeno od reforme finansiranja u zdravstvu. Kroz donošenje novog zakona o zdravstvenom osiguranju želimo stvoriti takve pravne mehanizme da uplaćeni doprinose prate pacijenta, da uvedemo nove načine plaćanja u zdravstvenoj zaštiti...
Ravnopravan pristup pacijenata zdravstvenoj zaštiti, problem ovjeravanja knjižica i solidarnost sa onima kojima se ne plaćaju dopinosi
Naš zakon je postavljen tako da neosiguranih osoba zapravo ne bi trebalo biti, jer bi svi građani da li putem poslodavaca, putem biroa za zapošljavanje, penzionog fonda, preko roditelja, to jest kao redovni učenici trebali biti osigurani. Na žalost, činjenica je da u praksi to nije tako i da, prema statističkim podacima, imamo oko 15 posto neosiguranih. Cjelokupni naš zdravstveni sistem jeste postavljen i funkcioniše na solidarnosti, jer svi uplaćujemo doprinose, a koriste oboljeli.
Federalno ministarstvo zdravstva krajem godine namjerava ponuditi nacrt novog zakona o zdravstvenom osiguranju kroz koji ćemo prvenstveno težiti boljoj organizaciji zavoda zdravstvenog osiguranja koja će ponuditi veću obuhvatnost zdravstvenim osiguranjem i veća sredstva prikupljena po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Također, time bi se stvorili takvi pravni mehanizmi da plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje prati pacijenta, bez obzira gdje isti ostvarivao zdravstvenu zaštitu, ali i preduvjeti za uvođenje elektronske kartice itd. Sve to bi uticalo i na smanjenje broja neosiguranih lica.
S druge strane, nadamo se i očekujemo pozitivne iskorake u politici prikupljanja i kontrole uplaćivanja doprinosa. Počela je implementacija Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa za socijalno osiguranje čime je ukinuta mogućnost da poslodavci selektivno uplaćuju doprinose i izbjegavaju uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, što se prije dešavalo. Također, u planu je, koliko smo upoznati, i donošenje novog zakona o doprinosima, te se nadamo da će i to dovesti od unapređenja cjelokupnog sistema.
S druge strane, podsjetio bih da je osnovnim paketom zdravstvenih prava definisan i paket prava za neosigurana lica, ali se te odredbe, na žalost, još nisu počele implementirati. Razlog su ograničena sredstva, jer bi se zdravstvena zaštita za ova lica trebala finansirati i iz budžeta kantona i općina.
Generalno, mi moramo tražiti nove izvore finansiranja zdravstva, jer ne može skoro cijeli teret finansiranja zdravstva pasti na obavezno zdravstveno osiguranje. Kada govorim o novim izvorima finansiranja, govorim zapravo o većem učešću budžeta svih nivoa vlasti, o neophodnosti da se dio sredstava prikupljen po osnovu akciza na duhan i alkohol kao što je to u većini drugih zemalja usmjerava u zdravstvo, govorim o povratu PDV-a za koji je zdravstveni sektor od njegovog uvođenja izdvojio oko 350 miliona KM, a nije ostvarilo ni fening povrata. Sa tim sredstvima imali bismo znatno veće mogućnosti za proširenje prava, kako osiguranih, tako i neosiguranih lica.
Ujednačavanje prava po kantonima i u državi
Upravo je osnovna namjera donošenja Osnovnog paketa zdravstvenih prava koji je usvojen 2009. godine bilo ujednačavanja prava pacijenata po kantonima. Paket je tako zamišljen da se u okviru njega definišu osnovna prava za sve osiguranike, dok kantoni koji imaju veća finansijska sredstva ta prava mogu i proširiti. Paket je dobro zamišljen i nudi zaista široka prava, ali se, na žalost, ne provodi u praksi iz niza razloga.
I to je jedno od dobrih zakonskih rješenja koje se ne provode u praksi. Zato smo se sada posvetili implementaciji zakona, ali i donošenju nedostajućih provedbenih akata. Donijeli smo, ili smo u fazi donošenja desetina podzakonskih akata čime ćemo, između ostalog, stvoriti preduvjete i za postepenu provođenje svih dobrih rješenja i strategija i u praksi.
Reforme koje provodimo moraju biti usmjerene na pacijenta. Ne želimo se baviti reformama radi reformi, nego donositi konkretna rješenja. S druge strane, mi smo vrlo blizu završetka posla koji se odnosi na reviziju postojeće federalne esencijalne i usaglašavanja kantonalnih pozitivnih lista lijekova. Na taj način ćemo, u toj oblasti značajno ujednačiti prava pacijenata po kantonima. Također, jedna od prioritetnih mjera je i uspostavljanje mreže za zbrinjavanje akutnog infarkta koja bi osigurala da svi pacijenti u FBiH, a razgovaramo o tome i na državnom nivou, u roku od 120 minuta budu transportirani u najbliži centar za interventnu kardiologiju gdje bi adekvatno bili zbrinuti. Kao što sam već rekao, jedna od osnovnih pravaca u reformama je ujednačavanje prava pacijenata, kako u FBiH, tako i na nivou BiH.
Ujednačavanje esencijalnih lista lijekova, skraćivanje tenderskih procedura
Revizija esencijalne liste lijekova i usaglašavanje kantonalnih pozitivnih listi lijekova je jedna od definiranih prioritetnih mjera Federalnog ministarstva zdravstva i mi smo jako mnogo na tome već uradili.
Pripremili smo prvu radnu verziju liste esencijalnih, kao i referalnih cijela lijekova i vidljivo je da bismo mogli ostvariti višemilionske uštede. Znači, namjera nam je da imamo istu, eventualno i širu listu esencijalnih lijekova, za koju ćemo izdvajati znatno manje sredstava, ali i da, koliko je to moguće, ujednačimo prava po kantonima, jer su trenutne razlike po kantonima kada govorimo o pozitivnim listama zaista velike.
Želimo stvoriti takve uvjete da federalnu esencijalnu listu ispoštuju svi kantoni i tako za sve građane obezbijedimo osnovni set lijekova. Naravno, oni kantoni koji su u finansijskoj mogućnosti moći će proširiti svoje liste, ali mi smo uvjereni da ćemo znatno, znatno ujednačiti prava po kantonima.
Što se tiče tenderskih procedura, one su definisane zakonom o javnim nabavkama BiH i mi tu izmjene ne možemo donositi.
Sive zone - korupcija
Korupcija je, na žalost, prisutna u svim segmentima našeg društva, pa tako, iako je veoma malo dokazanih slučajeva, i u zdravstvu. Činjenica je, pak, da su zdravstvo i zdravstveni radnici u našem društvu pod najvećom lupom javnosti.
Kada govorimo o korupciji, odmah na početku uvijek želim biti kristalno jasan: oni koji traže, to jest uzimaju mito trebaju biti najoštrije sankcionirani i tu nema rasprave i nema nikakvih opravdanja. S druge strane, ono što je po meni opasno jeste da se korupcija u zdravstvu nerijetko generalizira, što stvara pogrešnu i ružnu sliku. Korupcija je oblik krivičnog djela i mi kao društvo u cjelini moramo težiti, s jedne strane prevenciji takvog ponašanja, a s druge individualizaciji, to jest pronalaženju i adekvatnom sankcioniranju počinioca.
Ministarstvo će kroz kontinuirano unapređenje sistema, decidnija i snažnija zakonska rješenja stvarati okvir u kojem će prostor za sve malverzacije biti u potpunosti sužen. Ali, također, moramo jačati mehanizme kontrole. Menadžment svake zdravstvene ustanove, ali i institucije ima mogućnost da pojača internu kontrolu i poduzme odgovarajuće mjere; Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, ali i kroz Strateški plan razvoja zdravstva 2008-2018 smo predvidjeli određene mehanizme bolje kontrole i borbe protiv korupcije u zdravstvu. S druge strane, potrebno je beskompromisno jačati nadzor, a svoju ulogu u borbi protiv korupcije i u zdravstvu itekako imaju i trebaju preuzeti i nadležne inspekcije, tužilaštva i sudski organi.
Privatno zdravstveno osiguranje
Zakonom je omogućeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje kod privatnih osiguravajućih kuća. Što se tiče obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao što znate ono se prikuplja u javnim fondovima zdravstvenog osiguranja.
Smatram da bi obavezno zdravstveno osiguranje, obzirom da naš sistem počiva upravo na principu pravičnosti i solidarnosti po kojem svi uplaćujemo, a koriste oboljeli, ali i zbog cjelokupnog sistema prikupljanja doprinosa, za sada i dalje trebalo biti organizovano kroz javne fondove zdravstvenog osiguranja.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
