Francuski filozof i prijatelj BiH
148

Levy: Negiranjem genocida šaljete sebe na marginu historije

Piše: E. G.
Foto: F. K./Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) će večeras u 20:00 sati, u okviru Modul Memorije 2012. Internacionalnog festivala MESS, biti održano scensko čitanje teksta “Ljiljan i pepeo”, koji predstavlja intimni dnevnik o ratu u BiH jednog od najcjenjenijih intelektualaca današnjice, francuskog filozofa i pisca Bernarda Henrija Lévyja.

Radi se o djelu koje je režirala mlada francuska rediteljica Djenabah Bakary, koja je odabrala neke od njoj najzanimljivijih trenutaka iz knjige. Likove će tumačiti glumica Vanesa Glođo, koja će utjeloviti lik Alije Izetbegovića tokom mirovnih pregovora dok je u BiH bjesnio rat, zatim bivša glasnogovornica Haškog suda Florence Hartmann, penzionisani general Jovan Divjak, koji će “igrati” sam sebe, te još nekoliko aktera, među kojima su neki francuski glumci.

Rediteljica, koja je odlučila raditi teatarsku adaptaciju ovog teksta, u Sarajevu je bila prije dvije godine, te se odlučila posvetiti ovom tekstu koji govori o ratnim dešavanjima u BiH, koja su se odigrala u vrijeme kada je bila dijete.

“Odlučila sam napraviti adaptaciju knjige 'Ljiljan i pepeo', sve je krenulo od toga da sam slučajno došla u BiH prije dvije godine. Otkrila sam bh. pozorište kroz Festival MESS i željela sam naučiti što više o ratu. Ova knjiga mi je bila naročito zanimljiva, jer je zabilježila sve priče o ratu, ali iza kulisa francuske politike. Dragocjena je i zbog toga što je Levy sve četiri godine rata bio u kontaktu sa raznim političarima i mogao je pisati o tome šta se dešavalo u BiH”, rekla je Bakary.

Ona je dodala i to da kroz predstavu želi pokazati multikulturalnu BiH, a osim toga pripada i onoj generaciji koja ne zna puno o ratu u BiH, pa je za nju knjiga “Ljiljan i pepeo” bila izazov. Predstava će vjerovatno biti izvedena i u Parizu, kao i na Harvardu. “Želim vam zahvaliti što vam mogu predstaviti ovu predstavu”, dodala je Bakary.

Čovjek je taj koji na kraju ipak odlučuje

Glumica Vanesa Glođo je rekla da se prije svega radi o izvanrednom tekstu i da joj je zadovoljstvo što može raditi i sa francuskim glumcima na francuskom jeziku.

“Ono što je meni zanimljivo, kao nekome ko je bio u ratu, kao nekome ko je bio 'unutra', je to što nikada nisi znao šta se dešava u glavama ljudi koji odlučuju o našim sudbinama, koji odlučuju da li će još padati granate ili ne. Biti u tekstu i igrati nekoga ko odlučuje je izuzetno zanimljivo. To su ljudi sa svim svojim manama i vrlinama, ali ipak je čovjek taj koji donosi ili je prisiljen da donese tu odluku”, rekla je Glođo te dodala da će se na kraju vidjeti scena u kojoj Izetbegović potpisuje Dejtonski sporazum vrlo svjestan onoga što je potpisao.

Novinarima se na konferenciji obratio i Bernard Henri Lévy, koji je rekao da je u životu napisao mnogo knjiga, ali da, ukoliko bi morao izdvojiti neku, “Ljiljan i pepeo” bi sigurno bila jedna od najdražih.

“To je tako naravno iz ličnih razloga, zbog načina na koji sam ja doživio rat i kako sam mu se posvetio. Ovo je knjiga bitna za mene. Činjenica da sam rediteljici dao pravo da radi šta hoće i da čita ovaj tekst, nije laka, ona je i čin povjerenja koje imam prema ovim glumcima, ali i čin povjerenja prema ženi koja je bila djevojčica kada se desio rat u BiH”, rekao je Levy.

Ovaj prijatelj Bosne i Hercegovine je rekao i to kako ne sumnja da će večeras tokom izvođenja teksta biti ganut, kao što će to vjerovatno biti i brojni građani koji dođu na čitanje teksta.

“Vratit će se slike boli i veličine patnje, herojstva i sjećanja na očaj i nadu. Sve će se to pomiješati i sve ću to proživjeti sa građanima Sarajeva koji su bili na prvoj liniji u ratu i sve to preživjeli”, rekao je Levy.

Duh Sarajeva je živ

Autor teksta “Ljiljan i pepeo” je rekao da se svaki put kada se vrati u Sarajevo iznenadi kako je duh tog grada još uvijek živ.

“Često čitam u stranoj štampi kako je taj duh Sarajeva slomljen, da je taj san slomljen, ali svaki put se iznenadim kako je, uprkos svemu, duh heroizma sačuvan, kako je bosanski san još uvijek živ”, rekao je Levy.

On je upozorio i na sve češće negiranje genecida u BiH, koje dolazi iz Republike Srpske, ali i susjednog Beograda.

“Nešto me potreslo proteklih mjeseci, a to je da osobe, koje imaju važne uloge u politici, često imaju govore mržnje ili kako mi to u Francuskoj zovemo 'negacionizam' negiranje genocida u Srebrenici, negiranje karaktera rata koji je bio protiv civila, mijenjanje historije. Te osobe čine zločin protiv sjećanja, to je poput rata, ali bez oružja”, rekao je Levy te dodao da na Palama, u Banjoj Luci i Beogradu moraju znati da negiranjem ovih stvari uništavaju budućnost svoje djece i marginaliziraju sami sebe u Evropi, ali i u historiji.