Okrugli sto organizirali su zajedno Srpsko građanske vijeće, Hrvatsko narodno vijeće i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Ruge je naveo da su Evropska unija i Vijeće za implementaciju mira identificirali policijsku reformu kao najvažniji prioritet, koji otvara vrata potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom.
"Visoki predstavnik vjeruje da se sve političke snage moraju usredsrijediti na reformu policije i uvjeren je da je njegov posljednji protokol pravedan i da poštuje tri osnovna evropska principa, što je stav i Brisela", naglasio je Ruge.
On je upozorio da su evropske institucije i prijestonice zabrinute zbog situacije u BiH te visoki predstavnik naglašava da će bez postizanja ovog sporazuma biti posljedica.
Iako tema okruglog stola to nije ukazivala, reforma policije dominirala je većinom rasprava. Tako je predsjednik SGV-a Mirko Pejanović rekao da je reforma policije postala sudbinski projekt.
Mirsad Ćeman smatra da je ključni problem u prihvatanju države BiH kao takve.
On je kritizirao međunarodnu zajednicu što je prošle godine najavila gašenje OHR-a i štaviše odredila datum. Tada su, smatra Ćeman, odmah poletjeli oni koji ne žele državu BiH kako bi zakočili reformske procese.
"To je bila strateška greška međunarodne zajednice", ocijenio je Ćeman.
Situacija u zemlji je postala takva da može preći u nekontrolirani proces, što niko ne želi, kazao je Beriz Belkić.
Prema njegovim riječima, ulaz u evropske integracije nije besplatan i postavlja se pitanje uvjeta.
"Sva rješenja koja smo imali za neku integraciju bila su rezultat kompromisa i potreba međunarodne zajednice. Postoje rješenja koja idu u pravcu integracije zemlje, ali i ona koja podstiču njenu daljnju dezintegraciju", rekao je Belkić, naglasivši kako on nije za rješenja koja će možda značiti ulaznicu u integracije, ali dezintegraciju zemlje.
U prijedlogu Miroslava Lajčaka o reformi policije ima napretka, ali zadržava postojeće stanje, ocijenio je Belkić.
Radovan Vignjević, SGV, upozorio je na posljedice nepotpisivanja SAA, posebno u smislu nemogućnosti pristupa fondovima EU i viznog režima. Pozvao je političke stranke da javno kažu da li su za to ili ne, a Lajčaka da više djeluje kao visoki predstavnik, jer ima ovlasti, ali i odgovornost prema ovoj zemlji.
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća fra Luka Markešić se osvrnuo na najavljeno potpisivanje deklaracije hrvatskih stranaka u Kreševu vezano za preuređenje BiH.
U tom dokumentu govori se o neprihvatljivosti dvoentitetskog uređenja, ali ne i o broju budućih entiteta. Markešić, međutim, smatra da je očigledno da se traži treći entitet.
HNV želi da BiH bude uređena na osnovu regija i kantona, a protiv je trećeg entiteta koji smatra štetnim za Hrvate, druga dva konstitutivna naroda i državu BiH, kazao je Markešić.
S druge strane, on je Lajčakov prijedlog o reformi policije ocijenio dobrom osnovom za postizanje konačnog dogovora.
