Sastanak s Lajčakom
24

Lagumdžija: Problemi vezani za Izborni zakon ne smiju biti uvod u nove podjele države

Klix.ba
Lagumdžija i Lajčak (Foto: Klix.ba)
Lagumdžija i Lajčak (Foto: Klix.ba)
Nakon razgovora sa čelnicima instituta za međunarodne odnose u New Yorku i Ujedinjenih nacija o stanju i perspektivama u regionu i pojedinim državama, Zlatko Lagumdžija je u sjedištu UN-a imao radni sastanak sa predsjednikom Generalne Skupštine UN Miroslavom Lajčakom.

Predstojeći skup na visokom nivou o samoodrživom miru koji organizuje predsjednik Generalne Skupštine UN-a bio je globalni okvir za razgovore o izazovima i perspektivama Balkana u cjelini sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.

Lagumdžija je konstatovao da aktuelni problemi vezani za izborni zakon ne smiju biti uvod u nove podjele države i odustajanje od evropskih vrijednosti društva zajedničkih vrijednosti zasnovanog na građanskim pravima, sekularizmu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama. On je definisao tri ključne tačke bilo koje ozbiljne strategije međunarodne zajednice oko kojih se trebaju okupljati domaći akteri.

Prvo, međunarodna zajednica, prije svih kreatori Mirovnog sporazuma, trebaju domaćim akterima uvijek jasno davati do znanja da svaka blokada Dejtonskih Ustavnih mehanizama, kao i pokušaji nasilja, pogodit će, prije svih, one koji prvi krenu u takve avanture. Za razliku od početka devedesetih godina, koje karakteriše neefikasnost međunarodne zajednice, koja se mogla pravdati događajima koji su mnoge iznenadili, danas niko ne može biti amnestiran od grešaka, tim više što postoje vrlo jasne i precizne obaveze definisane Mirovnim sporazumom, uključujići i preventivno kažnjavanje onih koji ga narušavaju.

Drugo, neohodne i nove ustavne i zakonske reforme mogu biti samo na putu dalje integracije društva, a nikako zasnovane na ustupcima zagovornicima dalje podjele teritorija i segregacije po etničkoj ili vjerskoj osnovi, koje se pokušavaju zamaskirati kao od strane raznih kabadahija tako i od strane lažnih nosilaca evropskih vrijednosti.

Treće, usvajanje nove Strategije EU za Zapadni Balkan i očekivano aktiviranja MAP-a, kao narednih koraka ka Evroatlantskim integracijama, predstavljaju ne samo šansu koju region ne smije propustiti već i ključ stabilnosti i jačanja kredibiliteta zapadne alijanse i međunarodnih institucija u cjelini. Imajući u vidu da su Strategijom organizovani kriminal i korupcija identifikovani kao jedan od ključnih problema Bosne i Hercegovine, nameće se sam po sebi zaključak da je neophodno u narednih godinu dana, odmah nakon dobijanja kandidatskog statusa, bez dodatnog čekanja na druge teme, otvoriti pregovore o poglavljima 23 i 24 koja se odnose na ova pitanja.

Lagumdžija se zahvalio predsjedniku Generalne Skupštine UN , Miroslavu Lajčaku, na njegovoj posvećenosti napredovanju Zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine na putu ka integraciji u Evropsku Uniju kao društva zajedničkih vrijednosti.