Lagumdžija pojasnio zbog čega je BiH glasala protiv ruske rezolucije o nacizmu: Glasamo uz SAD i EU

Rezolucija je usvojena 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a sa 117 glasova za, dok su 53 države bile protiv, a devet je bilo suzdržano.

Prethodno je sa 64 glasa za, 44 protiv i 55 suzdržanih usvojen amandman Velike Britanije, kojim je u tekst vraćen dio o zloupotrebi borbe protiv neonacizma kao izgovora za agresiju na Ukrajinu.

Glasanje BiH izazvalo je reakcije političara iz RS-a, a Lagumdžija je na kritike odgovorio u izjavi za Klix.ba.

"Prestala me je čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica, da ne koristim druge još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova, onih koji se čude zašto je 'BiH u UN glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma' i na taj način 'zastupala isključivo stavove sarajevskih i bošnjačkih krugova a ne zvaničnu spoljnu politiku BiH'", rekao je Lagumdžija.

Navodi da bi za početak trebali krenuti od činjenice da je poznato zvanično opredjeljenje Bosne i Hercegovine da usklađuje i zastupa spoljnu i sigurnosnu politiku sa Evropskom unijom, a ne sa Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom.

"Naša spoljna politika usmjerena više na saradnju sa SAD i Velikom Britanijom nego sa Kubom i Nikaragvom", pojasnio je Lagumdžija.

Dodatno je pojasnio odluku da BiH ne glasa za ovu rezoluciju.

"Nije se usvajao naziv rezolucije 'Borba protiv glorificiranja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose jačanju savremenih formi rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije' već se usvajala rezolucija pod tim naslovom na 11 strana preciznog teksta sa 20 tačaka preambule i 75 članova sa definisanim ocjenama i aktivnostima. Bilo bi pametno raznim komentatorima, da prije izlaska u javnost, pročitaju makar ono što piše ispod naslova rezolucije kako se ne bi nepotrebno provaljivali sa svojim raskošnim neznanjem", rekao je.

Posebno je istakao da su rezoluciju predložili Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan.

"Bosna i Hercegovina, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU, ratificiranom u Parlamentu Bosne i Hercegovine, se obavezala da će usklađivati svoju spoljnu i sigurnosnu politiku sa Evropskom unijom. Misija BiH u UN je to ispunjavala u potpunosti. Ta činjenica je postala posebno važna nakon dobijanja kandidatskog statusa i naših zahtjeva za otpočinjanje pregovora o pridruživanju EU", naveo je Lagumdžija.

Podsjetio je da BiH konzistentno u prethodne četiri godine glasa protiv ove rezolucije, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama EU i Velikom Britanijom.

"Prije glasanja Bosna i Hercegovina se pridružila, kao i Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i San Marino, zajedničkim izjavama Evropske unije u kojima se obrazlaže zbog čega glasamo protiv ruske rezolucije. Tu se, između ostalog, ukazuje da Ruska rezolucija 'ne pravi razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda kako to Rusija radi u Ukrajini, da bi se stvorio samo jedan u nizu preteksta na koji se Rusija poziva u vođenju rata agresije protiv nezavisne demokratske države'", objasnio je.

Dalje ističe da se u izjavi EU kojoj se BiH pridružila, jasno kaže da su države potpisnice u potpunosti posvećeni globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezanih netolerancija, kao i da ponuđena rezolucija ne pomaže u tom smjeru već ide u potpuno drugom pravcu.

"U protekle četiri godine rezolucija je usvajana sa 112 do 117 glasova 'za' među kojima su konstanta Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija, Izrael i velika većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka. U istom periodu Bosna i Hercegovina je bila protiv zajedno sa 50 do 54 države među kojima su sve zemlje EU, SAD, Velika Britanija, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland, Japan, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana koje su glasale i za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici", naveo je Lagumdžija.

BiH stav promijenila 2022.

BiH je ranije podržavala ovu rezoluciju, a stav je promijenila 2022. godine, kada je u Trećem komitetu Generalne skupštine za nju glasalo 105 država, protiv su bile 52, a 15 je bilo suzdržano.

Ambasada Rusije u BiH tada je reagovala navodeći da je "posebno žalosna činjenica da je među protivnicima rezolucije koja je osmišljena da spriječi reviziju historije bila i Bosna i Hercegovina, koja je ranije ne samo podržavala ruski projekat, već je bila i jedan od njegovih koautora".

U tekstu izjave EU za glasanje 10. novembra, koju je podržala i BiH, navodi se da postoji razlika između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, "kako to Rusija radi u Ukrajini".

"To je samo jedan u nizu izgovora kojima se Rusija služi za vođenje agresorskog rata protiv nezavisne demokratske države, terorisanje civila i otimanje djece. Ponovo, u ovoj sedmici sjećanja na veterane, Rusija pokušava zloupotrijebiti UN koristeći ga kao platformu za propagandu", stoji u izjavi.

EU je kritikovala i dosje o stanju ljudskih prava u Ukrajini koji je Rusija nedavno distribuirala, ocijenivši da je riječ o "klasičnom skretanju pažnje" koje "nije dostojno stalne članice Vijeća sigurnosti".

Kako se navodi, to je nastavak niza napada na predsjednika Generalne skupštine, zvaničnike UN-a i druge države članice, odnosno na sve koji kritikuju "dehumanizirajuću retoriku" Rusije i brane međunarodno pravo i Povelju UN-a.

EU je zbog toga pozvala sve države članice UN-a da glasaju protiv rezolucije, ocijenivši da ona "ne čini ništa da unaprijedi" borbu protiv rasizma i netolerancije, "naprotiv".

Prije glasanja o rezoluciji EU je podržala amandman Velike Britanije, koji citira izvještaj profesorice prava Tendayi Achiume, bivše specijalne izvjestiteljice UN-a za rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i povezanu netoleranciju.

Achiume je u tom izvještaju, kao odgovor na raniju verziju rezolucije, kritikovala "očiglednu instrumentalizaciju ozbiljnih pitanja ljudskih prava".

Navela je da je Rusija vojnu invaziju i teritorijalnu agresiju na Ukrajinu pokušala opravdati navodnim iskorjenjivanjem neonacizma te da "upotreba neonacizma kao izgovora za opravdavanje teritorijalne agresije ozbiljno podriva istinske pokušaje borbe protiv neonacizma".

"Pozivamo vas da branite integritet ovog komiteta i odbacite pokušaje da se on podrije", poručila je EU, pozivajući države da podrže amandman.