Lagumdžija kaže da su rezultati, vjerovatno, još gori, jer su u istraživanju obrađivani podaci s kraja decembra, a mnogi trgovci su cijene povećali još početkom decembra.
Ovim poskupljenjima je cijena prosječne potrošačke korpe povećana s 460 KM u decembru na oko 490 KM, dok su cijene namalo u BiH u prvom mjesecu od uvođenja PDV-a povećane znatno više nego što je to bio slučaj u susjednim zemljama (Hrvatska 1,5, Slovenija 1,2 i SCG 1,4 posto).
Lagumdžija je naglasio da posebno zabrinjava to što je izostalo očekivano povećanje prihoda nakon uvođenja PDV-a.
U januaru prošle godine je od carina, akciza i poreza na promet prikupljeno 133 miliona KM, dok su entiteti prikupili još 40 miliona KM od poreza na promet na ne akciziranu robu, što iznosi oko 170 miliona KM. U januaru ove godine, međutim, prihod od PDV-a iznosio je samo 148 miliona KM, od čega je 14 miliona preneseno iz prethodne godine.
Ovi podaci znače da je, iako se građanima uzima iz džepa znatno više, došlo do povećanja šverca i očigledno je da carina i Državna granična služba ne rade svoj posao, smatra Lagumdžija.
Prema njegovim riječima, neophodno je da se uvede nulta stopa za one proizvode za koje je porez na promet bio nula (osnovne životne namirnice) te na izdavačku djelatnost te osloboditi poreza invalide i njihove firme. SDPBiH je u vezi s tim uputio u parlamentarnu proceduru dva zakona o kojima se danas treba izjasniti Komisija za budžet i finansije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Lagumdžija je, takođe, predložio da se smanji porezna stopa kako bi se ubralo više prihoda, jer veća stopa predstavlja veći mamac trgovcima za utaju, zatim formiranje fiskalne kase te znatno povećanje sredstava za socijalne programe, jer smatra da je sadašnjih 50 miliona KM godišnje smiješno nakon ovakvog udara.
Za svoje prijedloge SDPBiH je do sada sakupio više od 150.000 potpisa građana, što je gotovo dvostruko više od broja glasova koje je ova stranka osvojila na prošlim izborima.
Na kraju, predsjednik SDP-a je kazao kako pri svemu stranci nisu problem, jer su se i međunardne institucije složile s jedinstvenom stopom od 15 posto. Međutim, domaće vlasti su insistirale na stopi od 17 posto, uz obrazloženje "za svaki slučaj, da imamo više pred izbore".
