Ovim se objedinjavaju dvogodišnje aktivnosti koje imaju za cilj promociju interkulturnog dijaloga i respekta za različitosti.
Pod predsjedavanjem bivšeg iranskog predsjednika Muhameda Khatamija, norveškog premijera Kjel Magne Bondevika i visokog predstavnika UN-a za Alijansu civilizacija bivšeg predsjednika Portugala Horhe Sampajoa uz 40 učesnika iz 15 zemalja s četiri kontinenta, Lagumdžija je predsjedavao trećom plenarnom sesijom posvećenom religiji i osnovnim pravima ljudi.
Među uvodničarima i moderatorima su i Kofi Anan, Romano Prodi, Lajonel Žospen i Meri Robinson, članovi Madridskog kluba i lideri u borbi za ljudska prava i multikulturna društva.
Konferencija u Teheranu je dio višegodišnjeg projekta Madridskog kluba, "Zajednička društva", koji je odgovor na poziv lidera širom svijeta da se iznađu pravci djelovanja za "najvažnije pitanje našeg vremena": kako politički lideri mogu konstruktivno upravljati etničkim, kulturnim, religijskim i drugim različitostima i identitetima štiteći ljudsko dostojanstvo u izgradnji zajedničkih društava?
Cilj skupa je da se kroz dijalog bivših i aktuelnih šefova država i vlada, vjerskih lidera, intelektualaca i predstavnika relevantnih organizacija dođe do ideja, inicijativa, politika i zakonskih okvira u cilju rješavanja sukoba zasnovanih na segregaciji i uništavanju različitosti.
Skup u Teheranu, nakon Osla i Ženeve, je jedan u nizu zajedničkih napora ka definisanju mehanizama i aktivnosti koje će politiku i religiju usmjeriti na povećanje tolerancije i jednakosti umjesto na ekstremizam koji danas predstavlja opasnost za mir i prosperitet modernog svijeta. Koristeći iskustva u rješavanju sukoba na vjerskoj osnovi iz različitih zemalja moguće je doći do sveobuhvatnih principa i baznih institucionalnih mehanizama.
Posebna pažnja je posvećena efektivnim strategijama i potrebnom liderstvu u situacijama gdje treba doći do društvenog konsenzusa o političkoj i religijskoj koegzistenciji.
Sumirajući ovu raspravu o religiji i osnovnim pravima, koja traže zajednički okvir za religiju, ljudska prava, sekularizam i demokratiju, Lagumdžija je govorio o iskustvima, specifičnostima i izazovima pred kojima se nalazi BiH kao i savremena civilizacija u cjelini.
"Konferencija u Teheranu daje nadu i razlog za optimizam, da će se u svijetu, koji je nakon 11. septembra 2001. godine sve više koristio silu kao glavni argument i generator daljih neprirodnih podjela među ljudima, ponovo početi koristiti silu argumenata koji prirodno spajaju ljude. Izbor novog Američkog predsjednika za tri sedmice, koji će dobiti najviše glasova zato što je najbolji, bez obzira što je toliko različit od onih prije njega, će biti svojevrsna poruka i mnogim mjestima širom svijeta. To je još jedan znak da je došlo vrijeme da se prestanemo dijeliti i ratovati, te da se počnemo okupljati i zajedno raditi u bogatstvu svojih različitosti. Samo društva u kojima ima mjesta za sve, ali nema mjesta za one koji hoće da svi budu isti imaju budućnost u savremenom svijetu", istakao je Lagumdžija.
Očekuje se da na kraju četverodnevnog rada 40 bivših i aktuelnih šefova država, vlada, ministara, vjerskih lidera i predstavnika relevantnih organizacija, učesnika konferencije "Religija u modernom svijetu" usvoje zajedničku Teheransku deklaraciju o religiji u modernom svijetu, kao rezultat napora na promociji interkulturnog dijaloga i ljudskih prava.
Ona će sadržati principe, inicijative i konkretne prijedloge koji mogu biti od pomoći u rješavanju problema religijske netolerantnosti, tenzija između različitih religija i država i konflikata zasnovanih na vjerskim ili kulturnim razlikama u savremenom društvu, navodi se u saopćenju SDPBiH.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
