"Ja s premijerom, predsjednikom SDP-a i mojim drugom Milanovićem imam sve osim ličnog animoziteta", izjavio je Lagumdžija, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, na zajedničkoj konferenciji za novinare s Pusić nakon njihovog susreta. Lagumdžija je izazvao kritike hrvatskih dužnosnika nakon što je krajem februara u Sarajevu izbjegao radni ručak s premijerom Milanovićem za njegove posjete BiH, ocijenivši da je u boravku hrvatskog premijera bilo "previše nacionalnog".
"O Milanovićevom boravku u Sarajevu sve je poznato. Daleko je od istine da sam ga bojkotirao. I prije njegovog dolaska sam se s njime redovno čuo i mi vrlo dobro komuniciramo", odgovorio je Lagumdžija upitan nije li nekorektno po drugi put izbjeći susret s premijerom Hrvatske koja se snažno zauzima za euroatlanske integracije BiH. Šef diplomatije BiH, koji se uz Pusić ranije sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Borisom Špremom i prvim potpredsjednikom vlade Radimirom Čačićem, objasnio je činjenicu da se opet nije susreo s Milanovićem usporedbom posjete Zagrebu sa svojim prvim vanjskopolitičkim putovanjem u Srbiju. "Ako sam u Beogradu imao sastanke s istim dužnosnicima, onda je ovo danas potpuni reciprocitet", istaknuo je.
Ministrica Pusić ponovno je snažno podržala približavanje BiH NATO-u, odnosno "odmrzavanju" Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji je suspendiran zbog dugotrajnog nekonstituiranja vlasti u BiH nakon izbora. Najavila je da će se na idućem summitu Saveza u Chicagu u maju zauzeti da se MAP počne primjenjivati. "Chicago bi o tome trebao donijeti konkretnu odluku s konkretnim datumima i honorirati napredak koji je ostvarila BiH. U tom smislu mi razgovaramo s članicama NATO-a", rekla je Pusić misleći na postignuti sporazum o korištenju vojne imovine u BiH.
Pusić i Lagumdžija su na sastanku koji je trajao duže od predviđenog dogovorili osnivanje međudržavne komisije za rješavanje, kako je rekao Lagumdžija, "malog miliona otvorenih pitanja" između dviju zemalja, poput neriješene granice, prilaza BiH luci Ploče, nesmetanog prolaza kroz zaleđe Neuma za građane Hrvatske, graničnih prijelaza te imovinsko-pravnih odnosa. "Došlo je vrijeme da se sistemski riješe problemi akumulirani proteklih 15 godina i da se iskoristi pozitivna aura koju su kreirali predsjednici (Hrvatske Ivo) Josipović, (Srbije Boris) Tadić i predsjedništvo BiH", rekao je Lagumdžija ističući da su brojna pitanja birokratske naravi i da ne postoje politički razlozi da ih se ne rješava.
Dodao je kako je BiH posebno važno da se otvorena pitanja počnu rješavati prije ulaska Hrvatske u EU 1. jula iduće godine kako se ne bi dogodilo da "Hrvatska i BiH, umjesto da budu bliže, budu udaljenije nepotrenim barijerama". Pusić je istaknula da BiH i Hrvatska razgovaraju kao dvije suverene države koje žele preuzeti odgovornost za sebe i za cijelu regiju i koje će, "bez obzira ko, gdje i kada bude ulazio uvijek ostati susjedi". "Hrvatska vidi BiH kao partnera s kojim dijeli puno zajedničkih interesa, a prvi je stabilnost i prosperitet regije", rekla je šefica hrvatske diplomatije ističući prekogranične infrastrukturne projekte kao učinkovit instrument saradnje koji mogu dobiti potporu i fondova EU-a.
Dvoje ministara razgovaralo je i o privrednoj saradnji Zagreba i Sarajeva nakon što Hrvatska ulaskom u EU izađe iz Srednjoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA). Pusić je pritom istaknula da je hrvatski interes olakšati saradnju s članicama CEFTA-e kada Hrvatska postane dio jedinstvenog evropskog tržišta, jer u njih, primjerice, izvozi 45 posto poljoprivrednih proizvoda. Tema sastanka u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova bio je i položaj Hrvata u BiH te izmjene izbornog zakonodavstva koje bi, slažu se Pusić i Lagumdžija, trebale osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH na cijelom teritoriju države.
"Izborni model trebao bi po istom kriteriju omogućiti predstavništvo sva tri naroda. Zajednički nam je cilj funkcionirajuća država, a pitanje je koji je najbolji način da se dođe do toga cilja", rekla je Pusić i dodala da je presuda Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu dobra podloga za izmjene izbornog zakonodavstva. Lagumdžija smatra da se nijedan narod ne osjeća ravnopravnim na cijelom teritoriju BiH koja, drži on, nije skup tri naroda, nego je i po prirodi i po ustavu "više od toga". "Druga je stvar da je u zadnjih 15 godina izborni model stvorio sistem u kojem se zna ko je šef Hrvata, ko Srba i ko Bošnjaka", rekao je Lagumdžija i zauzeo se za izmjene izbornog modela koji će "pomiriti" nacionalni i građanski koncept.
"Srbi, Hrvati i Bošnjaci nisu plemena, nego jednakopravni narodi s povijesnom povezanošću i to treba njegovati", rekao je Lagumdžija dodajući da su BiH prvenstveno potrebne snažne institucije za čuvanje identiteta triju naroda koji, rekao je, nisu samo nacionalni.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
