"U bh. društvu kao tranzicijskom izdvaja se jedan uski sloj bogatih ljudi, i u kojem je masa bh. stvaralaštva sve siromašnija. Imamo društvo u kojem je potpuno nestao srednji društveni sloj", kazao je Kukić.
U vezi s tim je, prema njegovim riječima, pitanje nezaposlenosti kao bosanskohercegovački fenomen, navodeći da je u 2013. godini stopa nezaposlenosti u ukupnoj radno aktivnoj populaciji iznosila 45 posto.
"Nažalost, sociologija se time ne bavi. Mislim da bi se bh. sociologija morala puno više baviti pitanjem javne uloge religije u tranzicijskom društvu, a danas još grebemo po površini. Dakle, nismo ušli u neka suštinska pitanja, te se čini, kada je u pitanju sekularizacija, posebno odnos crkve i države, da se bojimo ući u takve teorijske rasprave", mišljenja je Kukić.
On se bavio i nekim metodološkim problemima koji su karakteristični uopće za društvene znanosti u BiH, te navodi da je u odnosu na svaki problem koji je markirao, segmentirao zadatak sociološke znanstvene zajednice BiH.
Smatra da bh. društvo nije prezaduženo i da nije društvo koje nema budućnost, dodajući da se iz krize ne može izaći bez potpunog društvenog konsenzusa.
"Potpunog društvenog konsenzusa nema sve dotle dok funkcioniramo po principu krvnih zrnaca, po principu isturanja u prvi plan etnosa, konfesije, nacije, države..., a pitanja života, pa prema tome i pitanja razvoja i radnih mjesta ostavljamo po strani", istakao je Kukić.
Na kraju predavanja o temi "Metodološki problemi savremene bosanskohercegovačke sociologije“ doktor socioloških nauka Slavo Kukić zaključio je da se u BiH uopće ne promovira obični čovjek, govoreći da je „on potpuno na margini, a umjesto njega se istura kolektiv, vitalni interes u kojem čovjeka po principu i nema“.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
