Komentarišući zahtjev hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića da smijeni premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, jer je pozvao vojnike srpske nacionalnosti u Oružanim snagama BiH da odbiju učešće u NATO vježbi u Gruziji, Inzko je rekao da premijer Srpske nije nadležan za vojsku BiH, već da su za to ovlašteni Predsjedništvo i Ministarstvo obrane BiH.
Inzko je ponovio da je spreman koristiti bonska ovlaštenja i da neće oklijevati kada to bude, kako je rekao, neki kristalno jasan slučaj, odnosno ako bi neki političar ozbiljno ugrožavao državnost, kršio Ustav ili Dejtonski sporazum.
Govoreći o ustavnoj reformi u BiH, Inzko je naglasio da neki to smatraju "osinjim gnijezdom", ali ako se narodi dogovore, dvotrećinskom većinom to mogu učiniti u parlamentu.
"Sad je dogovoren ustavni amandman oko statusa Brčkog, ali krupne promjene prema mom mišljenju sada nisu moguće", rekao je Inzko.
On je naglasio da je prioritet u njegovom radu politički - transformacija OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU i ispunjavanje Dejtona, a osim toga zainteresovan je i za oživljavanje ekonomije.
"Kada bi BiH koristila sve svoje hidropotencijale i gradila autoputove, moglo bi se otvoriti 100 000 radnih mjesta. Sada koristi samo oko 30 odsto hidropotencijala. Želio bih vidjeti BiH kao veliko gradilište, da se privuku investitori. U doba krize to zvuči paradoksalno, ali BiH već ima odobrenih kredita u visini od milijardu i po evra, to treba aktivirati", rekao je Inzko za zagrebački "Jutarnji list".
On je naglasio da EU želi da BiH bude funkcionalna država, koja će proći cijeli proces koji je prošla Austrija, ili kao što sada prolazi Hrvatska, dodavši da da svi narodi BiH, neki više, a neki manje, žele biti članovi evropskog kluba.
Inzko smatra da ekonomska kriza može u određenoj mjeri da ubrza neke reforme u procesu približavanja EU.
"Kriza je čak mogućnost da se neke reforme ubrzaju, kao što će sad morati da bude u BiH kako bi ona dobila pomoć MMF-a. Tu vidim šansu da se neke stvari promijene, ne zbog krize, nego zbog samih država. Važno je usmjeriti novac u budućnost", ocijenio je Inzko.
Naglasivši da su Srbija i Hrvatska danas vrlo važne za BiH, Incko je dodao da su neki maštali i planirali da se dio BiH priključi Srbiji ili Hrvatskoj, ali da je to sada zaista prošlost.
"To je ostalo u 20. vijeku, a mi smo sad u 21. I predsjednik /Srbije Boris/ Tadić i /predsjendik Hrvatske Stjepan/ Mesić podržavaju cjelovitost BiH i njene granice", smatra Inzko.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
