Uvodničari, akademik Stiepo Andrijić te prof.dr. Zlatko Hadžidedić fokusirali su se u tom kontekstu na pojmove suvereniteta i vlasništva u BiH, odnosno na pogrešno shvatanje, po Hadžidediću i haotičnu zamjenu teza ne samo u ovim već i u setu drugih pitanja, što proizvodi 'začarani krug zamjene teza' u kojem se, kako on smatra, već dugo kreće BiH.
Hadžidedić je pozvao, prvenstveno akademsku zajednicu, "da se ne gađa" neodgovorno ovim pojmovima već da generalno "raščisti" pitanje kako je ono riješeno i drugdje u svijetu. U protivnom, proizilaze vrlo ozbiljne pravne i političke implikacije.
"Vlasništvo je u sferi civilnog, a ne ustavnog prava i iz vlasništva se ne proizvodi suverenitet. Suverenitet se ne može nikako svesti na privatno vlasništvo", kaže on ne slažući se s nekim tezama drugog uvodničara na sesiji, Andrijića.
"Suvereni narodi" je opasan termin, kojim se olako i često barata u BiH, rekao je Zlatko Hadžidedić napominjući da suverenitet daje prava na vlastite teritorije, države.
"Pojam suvereniteta ne može biti vezan za etničke zajednice, narod.... već za državu; dok ne shvatimo da se ne može vezati za grupe, političke partije itd., u ovoj zemlji ne mogu prestati sukobi", rekao je.
Ali Hadžidedić se generalno slaže s Andrijićem u konstataciji da je u Bosni i Hercegovini na sceni "silovanje suvereniteta" i zaključuje da takav haos prevladava ne samo od dejtonskog uređenja.
Stiepo Andrijić je izlaganje započeo tezama/konstatacijama da od načina uređenja vlasništva ovisi stabilnost državne zajednice, kao i da se suverenitet jedino može ostvariti legitimnom konstitucijom i uređenim vlasništvom. Pritom je kazao da nešto što je legalno, ustrojeno propisima, ne znači obavezno i da je legitimno.
"Ako ustav i sustavni zakoni ne izražavaju suverenitet, oni su nelegitimni, jesu legalni, ali legitimni ne", rekao je.
"Nelegitimna konstitucija i neuređeno vlasništvo izjeda i ruši državu Bosnu i Hercegovinu", polazna je teza ovog uvodničara. Ako ta dva stuba nisu uređena u jednoj državi, onda ona ne može funkcionirati, zaključuje on.
Andrijić je optužio Stranku demokratske akcije da je svojevremeno zaustavila donošenje zakona o restituciji (vraćanje vlasništva oduzetog svojevremenom nacionalizacijom) u BiH, a bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petricha da nije htio proglastiti propise.
"Kad ostvarimo povrat nelegalnog vlasništva u aktuelnoj BiH, sve će se drukčije odvijati", rekao je Andrijić uz napomenu da se legitimno vlasništvo stiče stvaranjem, kupovinom ili nasljedstvom.
Većinski vlasnici imovine trebali su da postanu građani, malog dijela država i malog dijela stranci, rekao je.
Za Zlatka Hadžidedića je upitno šta bi u aktuelnoj BiH proizašlo iz restitucije, polufedualni sistem možda? On smatra da sve dok "zamijenjene teze" o pojmovima suvereniteta i vlasništva ne budu pravilno postavljene, kako se to radi u svijetu, neće biti dobra.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
