Ova diplomirana pravnica iza sebe ima bogatu političku karijeru. Prije nego je 2005. godine, jednoglasnom odlukom Gradskog vijeća izabrana za čelnu osobu glavnog grada Bosne i Hercegovine, bila je poslanica Skupštine Kantona Sarajevo i poslanica Doma naroda Parlamenta FBiH, gdje je obnašala funkciju predsjednice Kluba Bošnjaka. Udata je i ima dvoje djece.
Na kraju Vašeg četverogodišnjeg mandata na mjestu gradonačelnice, kako ocjenujete vlastiti rad? Koje projekte Grada Sarajeva smatrate najuspješnijim?
Smatram da smo najveći dio posla i zadataka zacrtanih Platformom djelovanja Grada 2006.-2008. uspjeli da realiziramo, čak više od 90%. Najprije bih istakla znatno uvećanje budžeta Grada sa 12.690.653,00 KM, koliko je iznosio 2005. godine kada sam ja preuzela funkciju, na 32.620.690,00 KM, koliko iznosi budžet za 2008. godinu. To je prije svega rezultat rada gradskih vlasti na donošenju propisa po osnovu kojih su dobivena sredstva od viših nivoa vlasti za obavljanje nadležnosti Grada u pojedinim oblastima.
Kada su u pitanju projekti, ponosna sam na Olimpijski bazen koji smo predali građanima kao prvi olimpijski objekat izgrađen nakon Olimpijade u Sarajevu i jedini takve vrste u državi, ali i šire. Zatim podizanje Spomen obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995. koji su roditelji te djece čekali evo punih 9 godina. Bilo je zaista mnogo projekata i teško ih je sve pobrojati. Ali bih evo uzela za primjer Titovu ulicu, dovoljno je njome trenutno proći i uvjeriti se u uspješne projekte Grada: obnovljene fasade na zgradama iz austro-ugarskog perioda (do sada smo obnovili fasade na više od 50 ovih objekata), hortikulturno uređena ulica, skinut najveći dio grafita sa fasada, postavljen zaštitni pano na zgradu Olomanka, popločani su prolazi, dekorisana ulica uoči državnih i vjerskih praznika, pri kraju radovi na Spomen obilježju ubijenoj djeci...
Ne smijemo zaboraviti ni Baščaršiju i sve što je Grad u nju uložio kroz projekte (prvi put u historiji osvijetljene su ulice na Baščaršiji i sanirano oko 150 poslovnih prostora, projekat videonadzora Baščaršije, automatska dojava požara...), te poveo aktivnosti na pripremi nominacije za upis na UNESCO-vu listu. Također ulica Kulina bana sada ima potpuno novu sliku čime je i grad dobio topliji izgled. Osvijetljeni su prvi put u historiji mostovi na rijeci Miljacki.
Kroz Regulacione planove koje je Grad donio stvorili smo pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta, planiranjem poslovnih sadržaja, zatim stvaranje ugodnog ambijenta za življenje, legalizaciju sagrađenih objekata i sl. Želim reći da u Sarajevu nije bilo niti jedne značajnije kulturne ili sportske manifestacije a da je Grad nije finansijski podržao. Također smo podržali rad udruženja nacionalnih manjina, kao i vjerske zajednice i društva. Kada pričam o onome sa čim sam kao gradonačelnica ponosna, želim svakako reći da su tu brojna priznanja i nagrade koje je Grad Sarajevo u posljednje tri godine dobio (Nagrada za multikulturalnu koegzistenciju, Zlatni golub mira, članstvo u Asocijaciju svjetskih gradova nosilaca poruke mira, Švicarska nagrada za turizam...). Ponosna sam na priznanje koje sam lično dobila od Večernjeg lista kao Ličnost 2007. godine za doprinos da Sarajevo postane regionalnom prijestolnicom kulture.
Vrijeme Vašeg mandata je bilo prilično turbulento, počevši od komplikacija oko izgradnje Olimpijskog bazena, do protesta građana povodom narušene sigurnosne situacije u gradu. Jedni smatraju da se u posljednjem slučaju niste trebali naći na udaru javnosti, s obzirom da niste imali nikakvih nadležnosti, dok Vam drugi zamjeraju odlazak iz grada u kritičnom trenutku. Da li biste iz sadašnje perspektive postupili drugačije?
Najsretnija bih kao majka bila da su Denis Mrnjavac ali i sva druga djeca koja su nevino stradala danas sa nama. Ako bih iz ove perspektive mogla učiniti išta drugačije, bilo bi to da se spasi nevin život. Što se bazena tiče, tek sada je jasno koliko jedan grandiozan projekat kakav je Olimpijski bazen nije moguće okončati bez određenih poteškoća. Bile su nepotrebne određene polemike koje su bile prisutne. Moram biti iskrena i reći da sam često imala osjećaj, a na to su mi i drugi dobronamjerni ljudi skretali pažnju, kako sam kriva što nešto radim. Meni je to samo bio podstrek da radim još više.
Ponosna sam da smo za ovog manadata imali hrabrosti suočiti se sa ovako ozbiljnim izazovom. Zatekli smo iskopane temelje za objekat i budžet Grada manji od cjelokupne investicije. Sada imamo izgrađen bazen vrijedan 15,5 miliona KM, otvoren od jutarnih do noćnih sati, osnovanih 17 plivačkih klubova od kada je otvoren, 600 posjetilaca u prosjeku dnevno, a u njemu već počinju državna takmičenja u plivanju. Drago mi je da ćemo postići naš osnovni cilj, a to je smanjenje broja neplivača u Sarajevu i aktiviranje plivačkih sportova, a očekujemo evropske i svjetske prvake.
Šta je sa gradskom Vijećnicom? Kada će biti obnovljena i kome će na kraju pripasti, odnosno, kako će se riješiti spor između Gradske uprave i Nacionalne i univerzitetske bibilioteke?
Pa ne bih rekla da postoji neki spor. Postoji projekat “Obnove Vijećnice” koji vodi Grad, a u koji je uključena i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Grad je preuzeo liderstvo u ovom projektu nakon niza godina čekanja da Vijećnica u potpunosti bude obnovljena. Sve što se do tada radilo, bile su dvije strane donacije na osnovu kojih se zaštitila Vijećnica od mogućeg urušavanja ali bez učešća domaćih institucija. Što se tiče buduće namjene i vlasništva objekta, Kanton je još 2002. godine donio Odluku o raspodjeli prostora u Vijećnici, a nadležni organi morat će odlučiti o budućem vlasniku objekta Vijećnice kao državnoj imovini. Grad poštuje dosadašnje propise koje je donio Kanton, a poštovat će i držat će se svih budućih zakonskih propisa koje budu donesene u vezi sa Vijećnicom. Do sada smo osigurali više od 5 miliona KM za početne radove na obnovi objekta Vijećnice.
Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave, i kao takva trebala bi biti u stalnom kontaktu sa običnim građanima, otvorena za kritike i zahtjeve javnosti. Koliko je Gradska uprava za vrijeme Vašeg mandata bila pristupačna običnim građanima?
Tokom cijelog mandata primala sam u svom uredu svakog dana građane i razgovarala sa njima. Posebno mi je zadovoljstvo bilo razgovarati sa građanima prilikom šetnje ulicama Sarajeva. Žao mi je što nisam bila u prilici u najvećem broju slučajeva da kao gradonačelnica u skladu sa nadležnostima Grada direktno pomognem građanima jer kao što znate Grad ima vrlo ograničene nadležnosti. Međutim, trudim se da pomognem na način da utječem na druge nivoe vlasti da se građanima pomogne kada imaju probleme administrativne prirode, u ostvarivanju prava i sl..
Izbor novog gradonačelnika podigao je mnogo prašine u javnosti. Kako Vi gledate na tu cijelu priču i šta mislite o gospodinu Aliji Behmenu, SDP-ovom kandidatu za gradonačelnika?
SDA je predlažući gospodina Franju Topića kao kandidata za gradonačelnika Sarajeva pokazala da je iskreno građanski orijentirana stranka. To je bila poruka koju su većina građana Sarajeva shvatili i podržali, ali neki političari nisu htjeli da shvate. Šta ja mislim o gospodinu Aliji Behmenu, to je najmanje važno. Ljude treba cijeniti na osnovu rezultata njihovog rada i to je jedina prava mjera. Budući gradonačelnik treba nastaviti kontinuitet koji je uspostavljen i nastaviti raditi na unapređenju ugleda Sarajeva i institucije gradonačelnika glavnog grada države. Moram reći da mi je zasmetala izjava iz SDP-a da njihov kandidat nadilazi funkciju na koju je nominiran. Izvinit će me ali smatram da se još nije rodio ko nadilazi instituciju gradonačelnika Sarajeva, ma ko bio, jer je to uvreda za Grad i njegove građane koje ta časna institucija predstavlja.
Da li se nadate novom mandatu?
Nisam opterećena novim mandatom. Nije patetika, ali mi je nadasve bila čast predstavljati ovaj grad i ove ljude. Ja sam ponosna što sam gradonačelnica Sarajeva.
Kakvi su Vam planovi za budućnost?
Nemam nikakvih posebnih planova i nemam ništa konkretno u vidu. Sve su opcije otvorene. Poznavajući sebe opet ću sebi naći nove izazove, šta će to biti, to u ovom trenutku ne znam.
Koliko je Vaša porodica ispaštala zbog obaveza koje ste kao javna ličnost imali?
Dugujem zahvalnost mom mužu, kćerkama i unucima što imaju razumijevanja za obaveze koje imam. Činjenica je da smo željni jedni drugih. Teško je baviti se ovim poslom, a da porodica ne trpi. Ipak, pokušavam svaki slobodan trenutak provoditi s njima. Znam samo da to nije dovoljno. To je cijena posla kojim se bavim.
