Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istaknula je kako niti jedna zemlja nije postala članica Evropske unije, a da nije promijenila vlastiti ustav.
"Mi danas imamo ustav koji je dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i taj ustav zapravo nema ni demokratski legitimitet. Činjenica je da je to ustav kojim su Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao i drugi građani koji žive u BiH, definirali državnu zajednicu, a iz stavova koje smo danas čuli te iz zaključaka koje smo donijeli, promjena ustava je zapravo nužnost u Bosni i Hercegovini", kazala je Krišto.
Dodala je kako iz ostvarenja principa konstitutivnosti, na čemu prema njenim riječima počiva Ustav Bosne i Hercegovine, proizlazi to da sva tri naroda moraju imati potpuno jednaka prava koja im Ustav treba omogućiti.
"Ta jednaka prava prvenstveno se ogledaju u legitimnom predstavljanju političkih predstavnika na svim administrativno-političkim nivoima, a posebno u Predsjedništvu BiH i domovima naroda u Bosni i Hercegovini, naravno i u Vijeću naroda", kazala je Krišto.
Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Mile Lasić kazao je kako će bez promjene ustava i bez eVropske budućnosti Bosna i Hercegovina ostati zemlja sukoba.
"Novim ustavom mi bismo se prvo međusobno priznali kao konstitutivni narodi, što je jedinstvena poruka ovog skupa, a tamo gdje se oformljeni nacionalni identiteti međusobno ne priznaju konflikt je zagarantiran i nije rješiv", istakao je Lasić.
Dodao je kako se "narodi u Bosni i Hercegovini i u Ustavu, a pogotovo izvan njega, ponašaju kao zajednice preživljavanja, kao da su u neprestanom ratu nakon rata".
"Izrazito sam skeptičan da je moguće pomaknuti se naprijed prije međunacionalnih dijaloga uz odustajanje od unutarnacionalnih monologa", zaključio je Lasić.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
