Kraj lažnom prijateljstvu: Mađarska će glasanjem protiv rezolucije trajno izabrati stranu neprijatelja BiH
Bosna i Hercegovina i Mađarska imaju gotovo hiljadugodišnju historiju međusobnih odnosa, od srednjovjekovnih ratova do Austro-Ugarske okupacije i kolonizacije, ali umjesto da ove bogate historijske veze posluže za bolje razumijevanje i povezivanje, odluka Mađarske da glasa protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici će je trajno označiti ne samo državu koja nije bila na pravoj strani historije, nego i državu koja je direktno iskazala neprijateljski stav i nepoštovanje prema žrtvama genocida.
Szijjarto je nakon sastanka sa Dodikom kazao: "Mađarska će glasati protiv rezolucije koja namjerno ili nenamjerno demonizira cijeli srpski narod vezano za tragediju u Srebrenici".
Osim što je apsolutno sramotna odluka o glasanju protiv, ideja da demonzira cijeli srpski narod čista laž, Sziijarto je i negirao genocid u Srebrenici nazivajući ga tragedijom u konačnom opredjeljenju za stranu negatora genocida oličenu u politici koju vodi Milorad Dodik.
Često je Szijjarto dolazio u Bosnu i Hercegovinu i pokušavao se predstaviti ne samo kao prijatelj Bosne i Hercegovine, nego je Mađarska čak percipirana i kao država koja bi mogla imati utjecaj na Dodika u kontrolisanju njegovih destruktivnih politika. Odluka o glasanju protiv rezolucije je razobličila ove narative, a pokazalo se da je mađarsko navodno zagovaranje evropskog puta bilo samo predstava sa ciljem prikrivanja destruktivnih namjera.
Nakon odluke o glasanju, bosanskohercegovački lideri će morati detaljno preispitati odnose sa Mađarskom dok se na vlasti nalazi režim koji negira genocid. Jedna od tačaka koja bi se trebala razmotriti je i raniji poziv da se u Mađarskoj obučavaju mlade diplomate iz Bosne i Hercegovine. Paradoksalno je slati mlade ljude da se obrazuju u državi koja negira genocid i radi protiv njegovog globalnog obilježavanja.
Dok će države koje budu suzdržane ili se ne pojave na glasanju pokazati kukavičluk i nesposobnost da donesu moralno ispravne odluke, države kao Mađarska koje glasaju protiv će pokazati neprijateljstvo jer će to značiti da se direktno protive obilježavanju sjećanja na genocid i učenju o genocidu u Srebrenici.
Mađarsko glasanje protiv rezolucije dovodi u pitanju i povjerenje u misiju EUFOR-a Althea na čijem je čelu trenutno general Vojske Mađarske Laszlo Sticz. Mađarska ima i svoje pripadnike u EUFOR-u, ali kakvu poruku će žrtvama, povratnicima poslati ako i kada se u Srebrenici pojave mađarski vojnici EUFOR-a, države koja aktivno negira najveći zločin nad Bošnjacima u proteklom ratu.
Glasanje protiv rezolucije je Mađarska jasna poruka da nije prijatelj ni Bosni i Hercegovini, ni Bošnjacima, da je zapravo država koja ima jasnu stranu u unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine i takva država ne bi smjela da bude primjer i vođa u bilo čemu za Bosnu i Hercegovinu. Probosanski političari će nakon glasanja morati preispitati svoje odnose sa državama koje ne podrže rezoluciju, a odnos sa Mađarskom će biti jedno od prvih pitanja.
