Svjedočio događajima
39

Kožljak: Saradnja Srbije i NATO-a je velika, pronaći zajednički jezik da se ne otežava BiH

FENA
Činjenicu da je Bosna i Hercegovina danas dobila zeleno svjetlo za aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP) na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Sjevernoatlantskog saveza (NATO), bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak nazvao je jednom od najvažnijih vijesti za BiH.

Kako je u razgovoru za Fenu kazao to znači da BiH treba napraviti Godišnji nacionalni plan što bi u konačnici značilo aktivaciju MAP-a na šta se čeka godinama, dodajući da je tokom svog mandata u Bruxellesu svakodnevno nastojao prezentirati progres koji je na tom putu učinjen, a posebno u oblasti Oružanih snaga i odbrane.

Istaknuo je da je MAP najviši nivo saradnje s NATO-om, a u ovom slučaju aspiranta za punopravno članstvo u Alijansi, naglašavajući da je ovaj mehanizam ustanovljen kako bi se evaluirala spremnost države za punopravno članstvo u NATO-u.

"Ta se spremnost testira kroz nekoliko oblasti među kojima je oblast odbrane u kojoj je BiH napravila naviše progresa, ali testirat će se i politička i pravna pitanja, pitanja ekonomije, spremnost bh. resursa te sigurnosna pitanja", pojasnio je Kožljak, nekadašnji brigadir Oružanih snaga BiH.

Stoga kroz poglavlja koja će biti sadržana u Godišnjem nacionalnom planu bit će izazova, zbog čega će BiH u narednih godinu dana kroz odgovore na pitanja iz ovih poglavlja pokazati da li je uistinu spremna, odnosno u kojoj mjeri je spremna, za nastavka ovog integracijskog procesa.

Podsjetio je da su od donošenja Zakona o odbrani BiH 2005. godine, eksplicitno pobrojana zaduženja za integraciju BiH u NATO i ona su pojašnjena za sve bh. institucije uključujući Parlamentarnu skupštinu, Predsjedništvo, Vijeće ministara, Ministarstvo odbrane, ali i druge institucije.

"U narednom periodu vidjet ćemo kako će svaka od ovih institucija realizirati te aktivnosti. Naredna godina će biti značajna jer će to biti pozitivan signal da intenziviraju progres", naglasio je.

Izrazio je uvjerenje da će u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama ova vijest poslužiti kao dodatni impuls za intenziviranje ovog progresa, a isto očekuje i za oblast sigurnosti jer aktivacija MAP-a znači ulazna vrata za punopravno članstvo što će podrazumijevati zajednički "sigurnosni kišobran" za BiH.

Na pitanje da li će BiH sada moći ispuniti sve što se od nje očekuje posebno uzimajući u obzir nedostatak političke volje od svih izabranih dužnosnika za realizaciju ovih ciljeva, Kožljak kaže da on zna da BiH ima kapaciteta da sve uradi kvalitetno.

Napomenuo je da je BiH kroz prethodne mehanizme saradnje s NATO-om odgovorila na veliki broj ovih pitanja kada je dobila veoma visoke ocjene, ali ovo je dodatni izazov gdje će se morati davati precizniji odgovori i pokazati novi stepen odgovornosti.

Ipak znajući situaciju u kojoj se BiH nalazi, očekuje prepreke političke prirode kada je u pitanju sačinjavanje Godišnjeg nacionalnog plana, ali ponovio je da BiH ima kapacitete i potencijal za to te da smatra da će Ministarstvo odbrane biti pokretački mehanizam i za ostale institucije.

"Srbija nije aspirant za NATO, ali jeste njegov partner. Saradnja Srbije s NATO-om je velika jer sam tokom mandata svjedočio tome svakodnevno. Zato smatram da će se u narednom periodu naći zajednički jezik da se BiH ne otežava punopravno integriranje u NATO", zaključio je bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak u razgovoru za Fenu.

Program MAP predviđa savjetovanje, pomoć i praktičnu podršku prilagođene individualnim potrebama zemalja koje se žele priključiti NATO-u. On se prilagođava potrebama države.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je naglasio da su sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana najvažniji za NATO, da je Bosna i Hercegovina vrijedan doprinos operacijama NATO-a i da u potpunosti podržavaju njen put ka euroatlantskim integracijama.

Predsjedništvo BiH 10. juna 2009. godine usvojilo je zaključak o upućivanju formalnog zahtjeva BiH za Akcioni plan za članstvo, a zahtjev je službeno uručen 2. oktobra 2009. godine u mandatu članova Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića, Harisa Silajdžića i Željka Komšića.