{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kovač: Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja, ali BiH treba provesti odluku Ustavnog suda

21.2.2018. u 21:37
102
Kovač: Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja, ali BiH treba provesti odluku Ustavnog suda
102
Kovač: Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja, ali BiH treba provesti odluku Ustavnog suda
Miro Kovač (Foto: Klix.ba)
Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, bio je u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini protekla dva dana, a u razgovoru za Klix.ba se osvrnuo na pitanja o politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, miješanju u unutrašnje stvari, spornim granicama i odnosima dviju država.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je tokom posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu, kazala da bi se prilikom izmjena Izbornog zakona BiH trebala provesti presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. To je novi momenat koji se protivi nastojanjima HDZ-a BiH. Može li se kazati da je došlo do novog pristupa u odnosima Hrvatske prema Bosni i Hercegovini?

Pozicija Hrvatske je vrlo jasna: Hrvatska je zemlja koja je potpisala Dejtonski mirovni sporazum. Temeljem toga je dužna poštivati i promicati obaveze koje se tiču provođenja Aneksa 4, to jeste Ustava BiH. Ustav BiH predviđa da postoji Ustavni sud BiH. Ustavni sud je donio odluku o tome da treba izmijeniti Izborni zakon BiH, što je zadatak Parlamentarne skupštine BiH. Na Parlamentarnoj skupštini BiH jeste da se adekvatno rješenje implementira.

Treba ići korak po korak i to treba što prije ostvariti kako bi, ne samo sva tri konstitutivna naroda bila ravnopravna u izbornom procesu, nego kako bi se osigurala implementacija izbornih rezultata. Neće biti moguće formirati cjelokupnu izvršnu vlast ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona. Bosni i Hercegovini je potrebna politička stabilnost i funkcionalna vlast.

Zaobišli ste pitanje vezano za presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Hrvatska je članica Evropske unije, ako ćemo po toj logici, i trebalo bi da podrži provođenje presude Evropskog suda u Strazburu.

Iz samih razgovora s kolegama iz Bosne i Hercegovine je jasno da oni ne vide mogućnost promjene Ustava, sada, u ovoj fazi. Treba napraviti ono što je ostvarivo i nužno, a to je provođenje odluke Ustavnog suda.

S kim god sam razgovarao u Sarajevu, bilo to u Parlamentu BiH ili u drugim institucijama - svi govore o tome. To je ono što treba napraviti i što je realno. Ide se korak po korak. U sljedećoj fazi treba ići na implementaciju presude Sejdić-Finci.

Političkim predstavnicima Republike Hrvatske zamjera se miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine. Šta je vaš odgovor na to?

To je apsolutno krivi dojam. Hrvatska se ne miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, već samo ispunjava svoju ugovornu obavezu. Ponavljam: Hrvatska je potpisala sporazum iz Dejtona. Temeljem tog sporazuma je dužna poštivati i promicati obaveze u vezi s Ustavom BiH. Ustav kaže da treba provesti odluku Ustavnog suda, posebno treba provesti odluku kada je riječ o Izbornom zakonu kako bi se mogla formirati izvršna vlast i kako bi sva tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, i ostali građani na izborima bili ravnopravni.

To je čista i normalna stvar. To je nešto što traži i Evropska unija, da postoji princip vladavine prava koji se primjenjuje i da postoji funkcionalna pravna država. Ništa drugo. To je minimum minimuma.

Tačno je da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma, ali kao jedna od strana u sukobu.

Samo se pridržavam papira, dokumenata. Samo citiram Dejtonski sporazum koji jasno kaže šta su obaveze potpisnica. Ponovit ću to: Hrvatska je kao potpisnica dužna poštivati i promicati obaveze koje se tiču provođenja Ustava. Ništa više.

Prije nekoliko dana je predstavljena Strategija Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana. Uz ostalo je navedeno da bi zemlje, ukoliko žele postati članice Evropske unije, trebalo da riješe granične sporove sa susjedima. Jesu li vašom posjetom napravljeni pomaci na tom planu?

Evropska komisija je predstavila Strategiju. U njoj je jasno zapisano koji su osnovni kriteriji koje treba ispuniti kako bi jedna zemlja, koja želi postati članica evropske porodic, to mogla ostvariti.

U slučaju Bosne i Hercegovine i drugih zemalja jugoistočne Evrope, konkretno zapadnog Balkana, na prvom mjestu je poštivanje principa vladavine prava, mora postojati odgovarajuća održiva tržišna ekonomija i da nema nikakvih otvorenih sporova, posebno graničnih, sa susjedima.

Kad je riječ o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postoji ugovor o državnoj granici koji je potpisan prije 19 godina. On se primjnjuj od dana potpisivanja. Potpisali su ga svojevremeno predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Taj ugovor funkcionira, on se primjenjuje. Smatram da bi dovođenje u pitanje tog ugovora najviše naštetilo samoj Bosni i Hercegovini.

Zašto?

Zato što i sama Evropska unija traži da zemlje kandidatkinje za članstvo nemaju nikakvih otvorenih graničnih pitanja sa susjedima.

Ipak ima određenih graničnih nesuglasica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske!? U proteklom periodu bila je aktuelna gradnja Pelješkog mosta...

To je stvar na koju sam skrenuo pažnju tokom svoje posjete Bosni i Hercegovini, zajedno s kolegama iz Hrvatskog sabora. Ugovor o državnoj granici jasno kaže da se granica na moru proteže središnjom crtom između kopna Hrvatske i kopna Bosne i Hercegovine, i to u skladu s Konvencijom o pravima mora UN-a.

Tu je sve jasno rečeno. To znači da će se Pelješki most graditi na tlu, na državnoj teritoriji Republike Hrvatske. Karakteristike Pelješkog mosta su prije nekoliko godina dogovorene i usklađene između komisija Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tu je sve jasno, Pelješki most će se graditi na teritoriju Republike Hrvatske. On će biti, kad bude sagrađen, pozitivan za Republiku Hrvatsku, za Evropsku uniju, a bit će pozitivan i za samu Bosnu i Hercegovini jer će nuditi dugoročno ekološku zaštitu Neumskom zaljevu, a bit će pozitivan i za građane Bosne i Hercegovine koji imaju nekretnine na jugu Republike Hrvatske - moći će puno laše doći do svojih nekretnina.

Ne znam čemu služi dovođenje u pitanje Pelješkog mosta i zašto neko sada govori o ugovoru o državnoj granici.

Ima li konkretnijih dogovora u vezi s razgraničenjem Bosne i Hercegovine i Hrvatske?

Postoji ugovor o državnoj granici koji se primjenjuje. Nešto što funkcionira može se dovesti u pitanje, ali to bi bilo samo kompliciranje odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Postoji ugovor o državnoj granici.

Ima dosta kritika u Hrvatskoj na račun tog ugovora o državnoj granici, posebno na jugu Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. To bi bilo otvaranje Pandorine kutije, a bilo bi štetnije za Bosnu i Hercegovinu, nego za samu Hrvatsku.

Da li ste zadovoljni dvodnevnom posjetom Bosni i Hercegovini i da li ste ispunili namjere zbog kojih ste bili tu?

Vrlo sam zadovoljan. Mi istinski želimo sarađivati s Bosnom i Hercegovinom. Naše dvije države su upućene jedna na drugu. Pozitivni smo kada je riječ o odnosima s BiH. Problemi se trebaju rješavati na način da se uspostavi intenzivni dijalog.

Mi smo došli na poziv svojih kolega iz Komisije za vanjske poslove. Pozvali smo ih u uzvratnu posjetu Hrvatskoj, što su kolege i prihvatile. Mi se veselimo njihovom dolasku i nastavku razgovora.

Svaki put kad dođem u Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, ja se odlično osjećam. Problemi koji postoje mogu se riješiti samo dijalogom.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: