Mišljenja ipak nisu potpuno ista, pa ni o tome treba li visoki predstavnik, u daljnjem bivstvovanju OHR-a u BiH, da zadrži i bonske ovlasti ili, pak, da postojeće koristi još snažnije.
"Treba razlikovati OHR od OHR-a s bonskim ovlastima, a one ne donose dobro Bosni i Hercegovini", izjavio je jedan od rijetkih pobornika ukidanja takvih ovlasti Momčilo Novaković, poslanik u državnom parlamentu iz Republike Srpske i predstavnik Srpske demokratske stranke.
Rajko Vasić, predstavnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), smatra da je OHR dosad nanio više štete nego koristi jer nije učinio mnogo na uvjetima za ekonomsko oživljavanje u BiH. Kad je u pitanju Republika Srpska, Vasićev stav je da je OHR vodio dijalog s ratnim snagama, a SNSD u takvim uvjetima imao tešku desetogodišnju opozicionu borbu. I ako ostane, Ured visokog predstavnika mora značajno redefinirati način na koji donosi odluke, zaključio je ovaj učesnik konferencije.
Najveći broj naučnika, političara i predstavnika nevladinog sektora bili su jednoglasni na ovom skupu da OHR treba i dalje zadržati u BiH, mada je za većinu to slika otužnog stanja bh. društva jer domaći politički establišment ne pokazuje sluh za samostalno vođenje države, a naročito ne za kompromis.
"Ured visokog predstavnika u BiH uspostavljen je kao vlast u vanrednim prilikama jer je bilo jasno da BiH ne bi mogla da funkcionira i opstane kao država bez takve vlasti. Među osnovnim ciljevima bili su ustavna izgradnja BiH kao demokratske i pravne države te osiguravanje najvišeg nivoa ljudskih prava, i to kao 'prava nad svakim drugim pravom'.
Međutim, ustavni ciljevi su samo djelimično ostvareni, BiH ni danas nije pravna država, a na snazi su diskriminatorske odredbe Ustava, pa i zakona krojenih na tome, kao što je Izborni zakon", riječi su jednog od uvodničara, profesora Ćazima Sadikovića. Vlast OHR-a može i mora jednom prestati, ali trajanje se ne može unaprijed odrediti. To treba da se desi kad BiH bude spremna da odgovori svim zahtjevima demokratskog društva, zaključak je prof. Sadikovića.
Mirko Pejanović, predstavnik Srpskog građanskog vijeća, smatra također da je prisustvo OHR-a u BiH još nužno, a naročito vezivanje daljnjeg mandata za ustavnu reformu u zemlji kao uvjeta za njeno kandidiranje u evropsko članstvo.
"Reforma ustava zahtijeva angažman OHR-a i bez toga je nije moguće izvesti. Uostalom, većina dosadašnjih reformi u BiH provedena je posredstvom autoriteta i moći međunarodne zajednice", kazao je Pejanović.
Neven Kazazović je izričito za ostanak OHR-a u BiH jer bi, prema njegovom mišljenju, odlazak međunarodne zajednice primarno uzrokovao opasnost od potpunog raspada ionako nejakog civilnog, građanskog društva, jedinog faktora koji može pomiriti nepomirljivo u BiH.
Borka Rudić, također uvodničarka na konferenciji, prezentirala je rezultate ankete koju je tokom januara i februara ove godine proveo Centar za strateška i sigurnosna istraživanja, ispitujući 468 građana BiH.
Dosta ispitanika je za daljnji ostanak OHR- u BiH i povjerenje u njegov rad ima 41,6 posto. O radu aktulenog viskog predstavnika 41 posto ispitanih se izjasnilo pozitivno.
Većina anketiranih priželjkuje da visoki predstavnik u BiH bude Amerikanac, a jedan od učesnika današnje konferencije, Fehim Škaljić, da bar jedan od visokopozicioniranih dužnosnika u OHR-u, prvi zamjenik visokog predstavnika naprimjer, bude iz BiH. Međutim, ova ideja, rekao je Škaljić, odbačena je prije dvije godine baš u OHR-u.
Konferenciju "Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica - sa ili bez OHR-a?" organizirali su Centar za strateška i sigurnosna istraživanja, organizacija "Žene ženama", Centar za promociju civilnog društva i Fondacija "Friedrich Ebert".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
