Nastupa Thompson
178

Koncert podrške šestorki iz Haga u Mostaru: Politička utakmica više nego muzički događaj

Piše: R. D.
Mostar (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Mostar (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Koncert podrške hrvatskim "uznicima" u Hagu, zakazan za 8. juni u Mostaru, a na kojem je najavljeno učešće i Marka Perkovića Thompsona, već po objavljivanju najave počeo je izazivati oprečne reakcije. Jednima je sporan sam koncert, drugi ga vide kao lošu provokaciju, trećima smeta Thompson, ali ne i sam povod, dok četvrti afirmiraju sve.

Spekulira se i o organizaciji drugog skupa kojem bi cilj bio dati drugačiju sliku haškog procesa, kao i onog što stoji iza svega ovoga.

Jasan stav protiv samog koncerta, ali i ovog u najmanju ruku kontroverznog izvođača, došao je iz Socijaldemokratske partije. SDP se obraća direktno Draganu Čoviću, naglašava njegovu evropsku orijentaciju, ali ga i podsjeća šta ista ta Evropa misli, kako o izvođaču, tako i o osobama kojima se podrška izražava, podsjećaju ga i na skrnavljenje Partizanskog groblja, kao i na odnos današnjih vlasti spram tema fašizma i antifašizma.

SDP traži zabranu koncerta

Iz Gradske organizacije SDP-a zatražili su konkretno i od gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića da po uzoru na svoje kolege iz Evrope zabrani ovaj koncert.

"Za nas u SDP-u nedopustiva je i neprihvatljiva činjenica da neko u Mostaru na Gradskom stadionu organizuje koncert podrške haškim osuđenicima. Okupljanja ove prirode pod Bijelim brijegom kod većine građana Mostara bude užasna sjećanja. U trenutku kada evropske zemlje, poštujući evropske vrijednosti, zabranjuju Thompsonov koncert, to se danas dešava u Mostaru i svakako ne šalje dobru poruku. Mostar, grad bez izbora, mora krenuti krupnim koracima naprijed na bazi kompromisa i tolerancije. Ovakve stvari zasigurno nas vode daleko unazad", kazao je za naš portal Edin Zagorčić, predsjednik Gradskog odbora SDP-a.

Stav Upravnog odbora Udruženja logoraša Mostara je da planirani koncert neće donijeti ništa dobro, naprotiv, smatraju to provokacijom te pokušajem narušavanja teško građenih procesa harmonizacije života u Mostaru i Hercegovini.

Protivno evropskim vrijednostima

"Poznato je zašto se Evropa želi ograditi i onemogućiti koncerte s Thompsonom, ne treba dalje ništa dodavati na to. Mi najbolje znamo da su agresiju 1993. godine na Mostar i Hercegovinu pomno isplanirale strukture HDZ-a, čiji dosljedni egzekutori su bili HVO i HV, u svrhu etničkog čišćenja svega nehrvatskog, znamo i njegove posljedice, tako da je ovaj koncert u najmanju ruku jedna loša provokacija i nikako ne ide u prilog normalizaciji odnosa na ovom prostoru, koja prije svega mora biti zasnovana na kažnjavanju svih zločina počinjenih u ratu", kazali su za Klix.ba u Udruženju logoraša Mostara.

Logoraši smatraju licemjernim da legitimni politički predstavnici Hrvata, kako HDZ voli sebe neopravdano nazivati, na jednoj strani promoviraju lažnu proevropsku sliku, da bi se na drugim poljima, kao što je ovaj koncert, zalagali za anticivilizacijske vrijednosti koje su Evropa i svijet najoštrije osudili. Udruženje logoraša Mostara poziva predstavnike Evropske unije u našoj zemlji da prestanu davati podršku nosiocima ovakve politike, jer tako i sami postaju odgovorni za posljedice ovakvih postupaka.

Dalibor Dado Milas, glavni urednik međunarodnog teološkog magazina "Concilium" ima drugačiji stav, smatra da svi mi imamo čast živjeti u jednom razdoblju Bosne i Hercegovine u kojem se čak i vremenska prognoza različito interpretira te na taj način izaziva kontroverze.

Koncert je sporedna stvar

"Budući da je riječ o jednom veoma kompleksnom problemu, ovdje je koncert zapravo sporedna stvar. Ovdje imamo sukob dva nacionalizma: bošnjačkog i hrvatskog. Bošnjački nacionalizam uporno potencira tezu da je u posljednjem ratu, koji je zapravo bio građanski rat, samo jedan narod branio BiH, a da su dva ostala, autohtona naroda bili agresori. To, konkretno u ovom slučaju, stvara kontra reakciju na drugoj strani kod nekoliko pojedinaca koji bi iste sekunde potpisali raspad BiH i koji na ovaj način populistički iskorištavaju razočarenje, frustracije i nemoć kod bh. Hrvata. Umjesto da se energija usmjeri konstruktivno, ovdje se opet naglašavaju "vanjski neprijatelji". S druge strane, isti oni koji traže zabranu ovog skupa u Mostaru nisu imali nikakvih problema s organizacijom skupova u čast pojedinih Bošnjaka osuđenih za ratne zločine pa mi to sve skupa smrdi na veliko licemjerje", kazao je Milas.

Nije mnogo drugačije ni mišljenje Slavena Raguža, predsjednika Hrvatske republikanske stranke.

"U ovoj parodiji od države, političko-medijska elita po mnogim segmentima od nas očekuje da vjerujemo njima, a ne svojim očima i svom ličnom životnom iskustvu. Jedan od tih segmenata je i baština Domovinskog rata, gdje se godinama Hrvatima i HVO-u silom želi nametnuti epitet agresora i zločinca. Krajnji rezultat tog nametanja i višedesetljetne propagande je politički proces šestorki u Hagu. Oni su kao vrhovni nositelji te zločinačke strategije. To jednostavno nije istina. Koncert podrške šestorki koji će se održati je jednostavno izraz odgovora hrvatske javnosti u BiH na neistine o tome da su Hrvati agresori na svoj dom, osobito ako je poznato kako aktuelna hrvatska politika u BiH radi vrlo malo ili nimalo na širenju i promociji istine", smatra Raguž.

Kome smeta nek se ne pojavljuje

Raguž još kaže da čak misli da je više njima trn u oku ovaj koncert, nego ovima koji se tobože protive i traže zabranu. Moramo prihvatiti činjenicu kako živimo u demokratskom društvu, ako je koncert uredno prijavljen nadležnim institucijama, ne vidim u čemu je problem.

"Kome smeta, neka se ne pojavljuje. Ne idemo ni mi na kulturno-muzičke obljetnice spomena na Rasima Delića i 'viteške' podvige odreda El Mujahid, što nije bila prepreka da se oni uredno održe", zaključuje na kraju Slaven Raguž.

Suprostavljene reakcije najbolje govore o dubokoj podijeljenosti našeg društva, ali i mostarske svakodnevnice. Koncert će, ako bude održan, sigurno biti važan indikator aktuelnog momenta bh. društva.