Konaković predstavio "manifest za cijelu BiH": Ovo su ključne stvari koje NiP želi mijenjati nakon izbora

Konaković je poručio da je za Bosnu i Hercegovinu od posebne važnosti stabilizacija političkih odnosa na državnom nivou, ali i provođenje ekonomskih reformi, jačanje institucija, energetsku sigurnost te snažniji fokus na obrazovanje, zdravstvo, poljoprivredu i namjensku industriju.

"Veoma je važno na državnom nivou stabilizirati političke odnose. Mi reagujemo na sve ono što je važno u zaštiti države Bosne i Hercegovine, ali još jednom pozivamo sve one koji imaju interes da se ravnomjerno Bosna i Hercegovina razvija, da iskoristi evropske perspektive, da počnemo pregovore i da pristupimo fondovima koji nude značajnu podršku u različitim granama industrije", kazao je Konaković.

Dodao je da je NiP spreman razgovarati o budućnosti zemlje, ali ne i o njenoj historiji.

"Tražimo sagovornike za budućnost, o historiji ne pregovaramo ni s kim. Ne zanima nas šta neko misli o našoj historiji jer je ona utemeljena, utvrđena, zapisana, egzaktna i o tome nema nikakve rasprave. Ali pozivamo one koji su spremni raditi zajedno s nama na ekonomskim reformama da to urade nakon ovih izbora i stave interese naše zemlje na prvo mjesto", rekao je.

Fiskalizacija i rasterećenje privrede

Govoreći o Federaciji BiH, Konaković je kao jedan od prioriteta izdvojio završetak projekta online fiskalizacije.

Prema njegovim riječima, značajan dio tržišta nalazi se u crnoj i sivoj zoni, zbog čega država gubi prihode koji bi se mogli usmjeriti u različite projekte.

"U Bosni i Hercegovini postoji možda četvrtina tržišta koje se nalazi u crnoj i sivoj zoni i tamo je zaliha novca kojom se mogu isfinansirati različiti projekti. Uvesti red ravnomjerno na teritoriji cijele Federacije, u onim dijelovima gdje se računi ne pokazuju ili ne izdaju, moguće je nakon implementacije online fiskalizacije", kazao je Konaković.

Kao jednu od posljedica očekuje stabilizaciju penzionog fonda i povećanje prihoda, ali i rasterećenje realnog sektora.

"Namjera nam je da požurimo s rasterećenjem realnog sektora kako teret ne bi nosili poslodavci, nego bi oni koji su u sivoj i crnoj zoni isfinansirali ta rasterećenja. Time bismo stimulisali dodatno zapošljavanje i formiranje novih kompanija", rekao je.

Jačanje državnih institucija

Konaković je govorio i o potrebi jačanja institucija Bosne i Hercegovine, navodeći da su kompromisi na državnom nivou omogućili njihovo funkcionisanje.

Podsjetio je na državni budžet u iznosu od 1,58 milijardi KM te kazao da danas nesmetano rade Oružane snage BiH, sudovi, SIPA, Tužilaštvo BiH, OSA i druge institucije.

"Najavljujemo i dalje jačanje institucija Bosne i Hercegovine, materijalno i kadrovski", poručio je.

Energetika i namjenska industrija

Energetsku samostalnost Konaković je označio kao jedno od strateških pitanja, posebno u kontekstu globalnih poremećaja izazvanih ratovima.

"Bosna i Hercegovina ima ogromne potencijale u vodi, obnovljivim izvorima, vjetru, suncu i drugim izvorima. Naravno, ovu oblast treba pažljivo tretirati jer nas evropska regulativa dovodi u nezgodnu poziciju s ovom taksom, CBAM-om, koja dodatno tereti našu privredu", kazao je.

Najavio je i nove projekte u energetskom sektoru.

Kada je riječ o namjenskoj industriji, Konaković je istakao da se radi o sektoru koji se razvija i u kojem BiH ima nove potencijale.

"Sa našim partnerima, posebno Sjedinjenim Američkim Državama i nekim zemljama Zaljeva, već razgovaramo o tome. Nove investicije mogle bi se desiti tamo gdje ranije nismo imali samostalnost, u jednoj fabrici baruta ili još nekim projektima", rekao je.

Poljoprivreda kao veliki potencijal

Posebnu pažnju posvetio je poljoprivredi, koju je ocijenio jednim od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine.

"Imamo mnogo neobrađenih i praznih površina u selima iz kojih su ljudi, nažalost, otišli u velike gradove. Fokus na poljoprivredu i odlični rezultati našeg ministra poljoprivrede Kemala Hrnjića daju nam za pravo da ovdje zaista ambicioznije iskoraknemo", kazao je Konaković.

Govorio je i o socijalnim i pronatalitetnim politikama, posebno o naknadama za porodilje, besplatnim udžbenicima i subvencijama za vrtiće.

Prema njegovim riječima, cilj je nastaviti s politikama koje smanjuju finansijski pritisak na porodice.

Obrazovanje, zdravstvo i digitalizacija

Kao primjer u oblasti obrazovanja Konaković je naveo rad ministrice Naide Hota-Muminović u Kantonu Sarajevo, uz poruku da investicije u obrazovanje trebaju biti jedan od prioriteta širom zemlje.

"Investicija u obrazovanje je najisplativija investicija. Nastavit ćemo s usklađivanjem potreba tržišta rada s obrazovnim procesom", rekao je.

Najavio je i nastavak informatizacije i digitalizacije obrazovanja i privrede, ističući da BiH kroz IT sektor može biti konkurentna i bez obzira na veličinu tržišta.

Kada je riječ o zdravstvu, Konaković je kao primjer naveo Kanton Sarajevo, posebno esencijalne liste i programe Zavoda zdravstvenog osiguranja KS.

Kazao je da će iskustva iz Sarajeva pokušati prenijeti i u druge dijelove Bosne i Hercegovine.

Promjene u oporezivanju sportista

Konaković je najavio i izmjene u oblasti profesionalnog sporta.

"Odmah ćemo poslije ovih izbora pokrenuti prijedloge da se rasterete oni koji se takmiče u profesionalnim sportovima u Bosni i Hercegovini. Oblast isplata, naknada i plata sportašima treba urediti po uzoru na Hrvatsku ili neke druge modele u kojima se drastično smanjuje procenat nameta", rekao je.

Prema njegovim riječima, cilj je omogućiti klubovima i sportistima iz BiH veću konkurentnost u odnosu na klubove iz regiona.

Boračka populacija

Govoreći o boračkoj populaciji, Konaković je najavio nastavak politika podrške, ali i drugačiji model raspodjele boračkog dodatka.

"Insistirat ćemo da se ni milimetar ni marka od tog boračkog dodatka, odnosno ukupne sume, ne odbija. Ali evo javno, ja ću se odreći svog boračkog dodatka u korist onih kojima je taj dodatak zaista potreban", kazao je.

Predložio je da se sredstva usmjere prema ljudima koji su tokom rata izgubili radnu sposobnost, prekinuli obrazovanje ili se nakon rata nisu uspjeli adekvatno uključiti u društvo.

Pozdravio je izdvajanje Vlade FBiH od oko 240 miliona KM za boračku populaciju te pozvao i druge korisnike kojima taj novac nije od presudnog značaja da razmotre mogućnost drugačije raspodjele sredstava.

NATO i Evropska unija kao prioriteti

Konaković je ponovio da su NATO i evropske integracije među ključnim političkim prioritetima NiP-a.

"Da možemo birati, NATO bi bio prva destinacija. On, istina, ide sporije, i zbog političkih okolnosti, ali i zbog činjenice da su nas prethodne vlasti s punopravnog članstva skinule na put saradnje s NATO-om pa su nam to otežale. Mi ne odustajemo od NATO puta", kazao je.

Kada je riječ o Evropskoj uniji, Konaković je evropske integracije povezao s ekonomskim razvojem Bosne i Hercegovine.

Istakao je značaj evropskog tržišta za domaću privredu i potrebu da BiH iskoristi svoju geografsku poziciju, kvalificiranu radnu snagu i druge konkurentske prednosti.

"Evropske integracije su ključ za razvoj bosanskohercegovačke ekonomije. To je nešto što Bosna i Hercegovina čeka", rekao je.

"Ovo je manifest za cijelu BiH"

Na kraju je Konaković pozvao na političku stabilnost i zajednički rad na ekonomskim reformama i borbi protiv korupcije.

"Pozivamo vas u zajedničku borbu za bolju ekonomiju države Bosne i Hercegovine, za borbu protiv korupcije, a nakon što uredimo te dvije oblasti, efikasnije dolaze plodovi rada kakve viđamo u Sarajevu", kazao je.

Istakao je da se planovi NiP-a ne odnose samo na Sarajevo, već na cijelu Bosnu i Hercegovinu.

"Ovo je manifest za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ne dijelimo to ni po općinama ni kantonima. O Sarajevu govorimo kao dobrom primjeru, a ne zato što je važniji od ostatka države Bosne i Hercegovine", zaključio je Konaković.