Konaković pisao i američkim zvaničnicima: Civilizirani svijet ne može ostati nijem dok se počinioci genocida veličaju
Konaković je pismo uputio predsjedniku Podkomiteta za Evropu Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država Keithu Selfu i državnom sekretaru Marcu Rubiju.
"Pišem vam kako bih vam skrenuo hitnu pažnju na događaje u vezi sa sahranom i javnim veličanjem Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca i jednog od glavnih arhitekata genocida u Srebrenici, kao i na sve otvoreniju normalizaciju negiranja genocida, etničke mržnje i prijetnji ponovnim nasiljem u Republici Srbiji i Republici Srpskoj", navodi Konaković na početku pisma u koje je Klix.ba imao uvid.
Naglasio je da Mladić nije ličnost za legitimno nacionalno sjećanje.
"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam za međunarodne krivične sudove osudili su ga za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ipak, vlasti Srbije odlučile su ga uzdići u status nacionalnog heroja, uključujući sahranu uz državne i vojne počasti, dok su istaknute ličnosti unutar političkog establišmenta javno učestvovale u veličanju njegovih zločina ili ih podržavale", napisao je.
Konaković je ukazao pažnju na to da su širom brojnih gradova sa većinskim srpskim stanovništvom, kako u Republici Srpskoj tako i u Republici Srbiji, organizovane javne povorke i demonstracije nosile su poruke koje Mladićev projekat prikazuju kao nezavršen i pozivaju na ponavljanje zločina počinjenih nad Bošnjacima, Hrvatima i drugim nesrbima.
"Takva retorika ne može se odbaciti kao historijski revizionizam ili politička provokacija. Kada se pozivi na ubijanje ili protjerivanje jedne etničke grupe javno tolerišu ili slave, oni predstavljaju direktnu prijetnju miru i sigurnosti. Civilizirani svijet ne može ostati nijem dok se osuđeni počinioci genocida veličaju, njihovi zločini negiraju, a njihovo naslijeđe pretvara u simbol nacionalnog ponosa", dodao je Konaković.
Posebno je istakao da je odgovor Bošnjaka i institucija Bosne i Hercegovine na ove događaje ostao dostojanstven i čvrsto utemeljen na ustavnim, zakonskim i institucionalnim mehanizmima, ali da je stanovništvo duboko uznemireno.
"Javno veličanje osuđenih ratnih zločinaca, negiranje genocida i pozivi na ponovna ubistva i protjerivanja stvaraju strah i nesigurnost među građanima. U nedostatku adekvatnog i pravovremenog odgovora međunarodne zajednice, kontinuirano nekažnjavanje ovakvog ponašanja rizikuje dalje narušavanje povjerenja javnosti u međunarodni poredak i podrivanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i cijeloj Jugoistočnoj Evropi", navodi Konaković.
Naglasio je da je Srbija već proglašena međunarodno odgovornom od strane Međunarodnog suda pravde jer nije spriječila genocid u Srebrenici i nije osigurala da odgovorni budu izvedeni pred lice pravde.
"Dodatni i veoma značajan osnov je Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 78/282 od 23. maja 2024. godine, koju su sponzorisale Njemačka i Ruanda, a kosponzorisalo više od 30 država, uključujući Sjedinjene Američke Države. U operativnom paragrafu 3, Generalna skupština bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici. Stav Kongresa Sjedinjenih Američkih Država je podjednako jasan i izuzetno dosljedan kroz različite administracije i političke stranke", rekao je.
Konaković dalje ističe da Kongres SAD-a priznaje masakr u Srebrenici kao genocid, odaje počast njegovim žrtvama, osuđuje negiranje genocida i potvrđuje važnost očuvanja historijskih činjenica.
"Uoči desete godišnjice genocida u Srebrenici, u junu 2005. godine, i Predstavnički dom i Senat SAD usvojili su ogromnom dvostranačkom većinom rezolucije koje se odnose na zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Rezolucija Predstavničkog doma 199, koju je sponzorisalo 27 članova Kongresa na čelu sa zastupnikom Christopherom Smithom, eksplicitno je navela da politike agresije i etničkog čišćenja koje su provodile srpske snage u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine odgovaraju definiciji genocida prema međunarodnom pravu. Senat je usvojio paralelnu rezoluciju, S. Res. 134", naglasio je.
Navodi i da je 10 godina kasnije, odnosno 2015. godine, Predstavnički dom SAD jednoglasno usvojio H. Res. 310, odajući počast žrtvama masakra u Srebrenici 1995. godine i potvrđujući priznanje genocida.
"Rezolucija je osudila pokušaje negiranja ili minimiziranja genocida i prepoznala odgovornost onih koji su planirali i sproveli zločine. Njeno jednoglasno usvajanje, istog dana kada je Rusija uložila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o obilježavanju genocida u Srebrenici, bilo je snažna potvrda američke posvećenosti historijskoj istini i odgovornosti", napisao je Konaković.
SAD su, kako ističe, nastavile jasno govoriti protiv veličanja osuđenih počinilaca ratnih zločina i genocida.
"Dana 31. augusta 2026. godine, zastupnik Joe Wilson je osudio najavljene planove za državnu sahranu Ratka Mladića, izjavivši da je nesavjesno da Vučić planira sahraniti ratnog zločinca Mladića uz počasti i da je to kao da Njemačka odaje državne počasti Hitleru", naglasio je.
Konaković je povukao i historijsku paralelu između odnosa prema zločincima nakon Drugog svjetskog rata i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.
"U ovom kontekstu, treba razmotriti kako bi svijet reagovao kada bi posmrtni ostaci osuđenog nacističkog ratnog zločinca Adolfa Eichmanna, koji je osuđen na smrt i pogubljen u Izraelu, bili vraćeni u Njemačku i sahranjeni uz pune državne počasti. Takav čin bi se s pravom smatrao nepodnošljivim veličanjem počinioca genocida. Isti princip se mora primijeniti na Ratka Mladića: osuđen za genocid i druge ratne zločine, on nikada ne bi trebao biti slavljen od strane države kojoj je služio, već pamćen po zločinima za koje je proglašen odgovornim", napisao je.
Naglasio je da su američki zakonodavci apelovali na vlade Srbije i Republike Srpske da ne učestvuju u Mladićevoj sahrani niti da joj daju zvanični legitimitet, te da osiguraju da mu nijedna javna izjava ili zvanični čin ne oda počast ili ga memoralizira kao bilo šta drugo osim onoga što je bio, osuđeni ratni zločinac i jedan od glavnih arhitekata genocida u Srebrenici.
"Tu izjavu su izdali senatorka Jeanne Shaheen, najviša članica Senatskog odbora za vanjske poslove; senator Chuck Grassley, predsjedavajući Senatskog odbora za pravosuđe; i zastupnik Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma. S pravom su naglasili da je Mladić bio arhitekta genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, i da su njegove snage odgovorne za gotovo četverogodišnju opsadu Sarajeva. "Već je duboko uznemirujuće što je Srbija najavila da će Mladić biti sahranjen uz državne i vojne počasti, te što je Milorad Dodik Mladića pozdravio kao 'borca za srpsku slobodu'", izjavili su. Upozorili su da bi tretman Mladića predstavljao test da li su Srbija i Republika Srpska spremne raskinuti s prošlošću i slijediti evropsku i evroatlantsku budućnost. Ta upozorenja nisu samo zanemarena, nego su otvoreno ignorisana", napisao je Konaković.
Podsjetio je i na posjetu kongresmena Grega Murphyja i Marca Veaseyja Bosni i Hercegovini, što je nazvao potvrdom predanosti Amerike očuvanju istine, sjećanju na žrtve i promoviranju odgovornosti.
"Ove akcije nisu izolovani izrazi. Uzeti zajedno, oni demonstriraju dugogodišnji i dvostranački stav unutar Sjedinjenih Američkih Država: genocid u Srebrenici mora se istinito pamtiti; njegovim žrtvama se mora odati počast; negiranje genocida se mora odbaciti; a oni koji su odgovorni za genocid i druge teške međunarodne zločine nikada ne smiju biti pretvoreni u objekte državnih počasti", naveo je šef bh. diplomatije.
Skrenuo je pažnju vlastima u SAD-u na sve otvorenije veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, kao i na javnu retoriku koja negira utvrđene sudske presude, podstiče etničku mržnju ili poziva na ponavljanje zvjerstava počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
"Sjedinjene Američke Države odigrale su nezamjenjivu ulogu u okončanju rata u Bosni i Hercegovini, uspostavljanju mira i očuvanju principa da se granice i politička budućnost ne mogu određivati kroz genocid i etničko čišćenje. Narod Bosne i Hercegovine nije zaboravio tu posvećenost. Danas je ta posvećenost ponovo na testu, ne na bojnom polju 1990-ih, već kroz normalizaciju ideologije koja ga je proizvela", istakao je.
Posebno je naglasio da je ovo pitanje veće od sahrane jednog osuđenog ratnog zločinca.
"Riječ je o tome da li će transatlantska zajednica dozvoliti da se osuđeni počinilac genocida pretvori u simbol državnog legitimiteta; da li će žrtve Srebrenice biti pamćene ili njihove ubice rehabilitovane; i da li će se lekcije iz 1990-ih podržati ili namjerno izbrisati", rekao je Konaković.
Bosna i Hercegovina, kako dalje navodi, gleda na Sjedinjene Američke Države, kao dugogodišnjeg saveznika i vodećeg branioca međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, da nedvosmisleno stanu na stranu odgovornosti, historijske istine i dostojanstva žrtava.
"Izbor mora biti jasan: genocid se ne može veličati, njegovi počinioci se ne mogu slaviti, a ideologiji koja je proizvela Srebrenicu nikada više ne smije se dozvoliti da se predstavi kao legitiman politički projekat", dodao je.
Na kraju je uputio apel vlastima i Kongresu SAD-a da odgovore sa ozbiljnošću i odlučnošću koje ovaj trenutak zahtijeva, da najoštrije osude vlasti u Srbiji zbog njihovog državno-sankcionisanog veličanja osuđenog ratnog zločinca i počinioca genocida, te da razmotre uvođenje najoštrijih dostupnih sankcija Srbiji i svim pojedincima koji su učestvovali, omogućili ili na drugi način podržali veličanje genocida i njegovih počinilaca.