Konaković održao sastanak s delegacijom Evropskog parlamenta: Tražio veći angažman EU protiv blokada

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, sastanku je prisustvovao i ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini.

Konaković je pozdravio dolazak parlamentaraca iz različitih država članica i političkih grupa, čija široka zastupljenost doprinosi nepristrasnosti misije te naglasio važnost integriteta izbora i slobodno izražene volje građana. Razgovarano je o evropskom putu BiH, funkcionalnosti institucija i zaštiti evropskih vrijednosti.

Istakao je da evropske integracije donose konkretne koristi građanima i privredi kroz postepeno otvaranje evropskog tržišta, ulaganja i zapošljavanje. Pozvao je na podršku Evropskog parlamenta kako bi reformski rezultati BiH bili objektivno vrednovani, a odluka o otvaranju pristupnih pregovora praćena koracima za njihov efektivni početak.

Upozorio je da se preostali zakoni tehničkog karaktera blokiraju zloupotrebom mehanizama uspostavljenih Dejtonskim mirovnim sporazumom. Naglasio je da sporazum koji je donio mir ne smije služiti za onemogućavanje rada institucija i razvoja zemlje te da upravo zbog kontinuiranih opstrukcija ostaje važna uloga OHR-a u zaštiti njegove provedbe i funkcionalnosti države.

Istakao je geopolitičku dimenziju blokada, ukazujući na kontinuirane posjete Milorada Dodika Moskvi i nedavni sastanak s Vladimirom Putinom, tokom kojeg je Dodik javno izrazio protivljenje sankcijama Rusiji.

Ocijenio je da ruska podrška akterima opstrukcija direktno utiče na sposobnost institucija BiH da donose i provode odluke na evropskom putu. U tom kontekstu ukazao je na očekivanu posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja nije realizovana zbog održavanja izbora, dok je Moskva u istom periodu demonstrirala aktivnu podršku Dodiku.

Upozorio je da odsustvo vidljivog evropskog angažmana slabi utjecaj EU i otvara prostor Rusiji, naglašavajući da evropska podrška mora biti najodlučnija upravo kada se evropski put BiH osporava.

Konaković se osvrnuo na plenarnu raspravu Evropskog parlamenta od 15. septembra 2026. godine o sahrani Ratka Mladića i veličanju ratnih zločina u Srbiji, izrazivši žaljenje što nije usvojena rezolucija.

Podsjetio je i na pismo koje je uputio Parlamentu, tražeći jasnu osudu i konkretan odgovor na institucionalno veličanje osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ukazao je na angažman vladinog aviona, ministra pravde i pripadnika Vojske Srbije te na član 17. Zakona o Vojsci Srbije, koji predsjedniku Republike daje ovlast da odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje. Naglasio je da se odgovornost predsjednika Aleksandra Vučića i državnog vrha ne može odvojiti od postupaka državnih institucija.

Nasuprot tome, podsjetio je da su njegove prve posjete nakon preuzimanja dužnosti bile zemljama regiona, potvrđujući opredijeljenost BiH za dobrosusjedske odnose i saradnju zasnovanu na uzajamnom poštovanju.

Istakao je da institucionalno veličanje ratnih zločinaca pokazuje izostanak iste odgovornosti s druge strane i podriva pomirenje, dok poštivanje presuda i dostojanstva žrtava mora biti jednak standard za sve zemlje koje teže članstvu u EU.

Podsjećajući na poruke iz Pržna, Konaković je naglasio da je BiH potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU pokazala privrženost evropskim principima i očekuje jednaku dosljednost EU u njihovoj zaštiti.

Pozvao je Evropski parlament da kroz rezolucije, rad Odbora za vanjske poslove i dijalog s Vijećem EU i Komisijom zagovara deblokadu evropskog puta BiH, te osudi institucionalno veličanje ratnih zločinaca i zatraži odgovarajuće mjere nadležnih institucija. Zaključio je da vjerodostojna evropska politika zahtijeva prepoznavanje reformskog napretka, odlučan odgovor na opstrukcije i dosljednu zaštitu evropskih vrijednosti.