Konačna odluka: Vraćaju se strani članovi u Komisiju za nacionalne spomenike, ukinuto i pravo veta

Odluka, koju je Predsjedništvo BiH donijelo na sjednici održanoj 12. januara, donosi dvije suštinske promjene: vraćanje stranih članova u proces odlučivanja i ukidanje prava veta koje je godinama paraliziralo rad Komisije.

Prema tekstu objavljenom u Službenom glasniku, rad Komisije ubuduće će biti definisan sljedećim pravilima:

- Sastav od pet članova: Komisiju će ponovo činiti pet članova – dva iz Federacije Bosne i Hercegovine, jedan iz Republike Srpske, te dva međunarodna člana koja nominira generalni direktor UNESCO-a.

- Odlučivanje većinom glasova: Za donošenje odluka više neće biti potreban konsenzus domaćih članova. Sve odluke će se donositi prostom većinom glasova ukupnog broja članova (dakle, sa tri od pet glasova). Odluke su konačne i protiv njih se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH.

- Mandat i imenovanje: Članove imenuje Predsjedništvo BiH na period od pet godina, bez javnog konkursa. U roku od 90 dana od stupanja odluke na snagu, Predsjedništvo mora imenovati novi saziv, čime automatski prestaje mandat trenutnim članovima imenovanim 2021. godine.

Kraj decenijske blokade i "veta"

Ovom odlukom ukida se praksa uvedena 2016. i 2017. godine, kada su tadašnji članovi Predsjedništva BiH (Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić) izmijenili pravila rada i uveli odlučivanje konsenzusom tri domaća člana.

Aktuelni član Komisije Faruk Kapidžić je nedavno kazao kako strani članovi prema Dejtonskom sporazumu nikada nisu formalno ni bili "izbačeni", ali su zbog nametnutog pravila o konsenzusu domaćih članova postali potpuno irelevantni u procesu odlučivanja. Nova odluka suštinski mijenja taj disbalans, vraćajući moć odlučivanja cijelom petočlanom tijelu.

Usvajanje ove odluke pratila je intenzivna politička i pravna debata. Odluka je u Predsjedništvu BiH usvojena glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Iako je Sekretarijat Predsjedništva smatrao da je za ovo pitanje potreban konsenzus jer se navodno radi o pitanju vanjske politike, pravni stručnjaci su to demantovali.

Bivši sudija Milan Blagojević ranije je za Klix.ba istakao da Komisija, formirana na osnovu Aneksa VIII Dejtonskog sporazuma, predstavlja unutrašnju instituciju BiH.

"To nije pitanje spoljne politike, već pitanje organizacije i funkcionisanja unutrašnje institucije BiH. Aneks VIII je jedini pravni izvor za ovu komisiju i njime nije propisano da je imenovanje inostranih članova pitanje vanjske politike," objasnio je Blagojević, potvrđujući da je odluka donesena preglasavanjem pravno utemeljena.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić odluku je potpisao nakon što je zatražio mišljenje Ureda visokog predstavnika (OHR). S obzirom na to da OHR u roku od 15 dana nije iskazao protivljenje, "šutnja administracije" shvaćena je kao odobravanje, te je odluka upućena na objavu u Službeni glasnik.

Iako je Odluka sada zvanična, pred Predsjedništvom BiH je izazov njene implementacije. Zakonski rok od 90 dana nalaže hitno imenovanje novog saziva. Ključni korak bit će osiguravanje nominacija dva strana člana od strane UNESCO-a, a ukoliko to izostane, moguća je i potreba za direktnom intervencijom OHR-a kako bi institucija napokon profunkcionisala u punom kapacitetu i zaštitila kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.