Komšić je izjavio da se treba produžiti mandat Ureda visokog predstavnika u BiH, uključujući korištenje bonskih ovlasti, i to - sve dok Parlament BiH ne usvoji ustavne promjene i dok BiH ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Komšić smatra da bi na taj način institucija OHR-a ispunila obaveze iz svoga mandata, definisane Daytonskim mirovnim sporazumom, a "pomak naprijed od Daytonskog ustava ustvari bi okončao mandat OHR-a".
"Sve dok se ne promijeni naša struktura i dok podrška Europe ne postane konkretnija i efikasnija, potrebna nam je institucija koja može otkloniti prepreke i opstrukcije u procesima reforme", naglasio je.
Uz napomenu da su građani BiH umorni i ne bi trebalo i smjelo više da budu taocima beskonačnih "procesa" i "tranzicija" koji ne proizvode konkrete rezultate i poboljšanja, Komšić je kazao kako je svjestan da će kod donošenja odluke pojedinci uzeti u obzir i vanjske faktore, poput situacije u regionu, statusa Kosova te europskog progresa zemalja u regionu.
"Mi u BiH prvenstveno imamo svoj sopstveni pogled. To znači da želimo biti dio konstruktivnog i naprednog regiona, ali ne želimo biti taoci, kako eventualne političke nestabilnosti u regionu tako ni unutarnjih, umjetnih, političkih kriza koje su stvorili lokalni moćnici", poručio je on u Bruxellesu.
Komšić smatra da se nakon dvanaest godina mira u BiH općenito može zaključiti, uzimajući u obzir sve domaće strukturalne složenosti, da se BiH kreće u dobrom pravcu, napredujući i razvijajući se. Povremeno ima i problema i zastoja, kazao je, dodajući da to nije i ne smije biti uzeto kao osnovno obilježje stanja u BiH.
"Sadašnja situacija se može okarakterizirati kao nesklad 'procesa' i 'rezultata'. Milioni građana BiH postaju sve više i više nestrpljivi slušajući svaki dan o reformskim procesima i progresu, dok mi znamo da u većini slučajeva izostaju konačni rezultati, a njihovi životi ostaju nepromijenjeni. Objektivno, postignuto je dosta toga, a ja ne želim ponavljati one fraze koje su postale simbol progresa, a koje su vam vrlo dobro poznate, kao što su VAT, reforma odbrane, OSA, SIPA, CIPS, DGS, itd.", Komšićeve su riječi.
On je naglasio da je primarna odgovornost u rukama stranaka koje su na vlasti u posljednjih deset do 12 godina, ali i to: da su uski dnevnopolitički i stranački interesi često važniji od pitanja koja će donijeti poboljšanja i rezultate. "Još bitnije", dodao je, "kao rezultat komplicirane državne strukture, naslijeđa Daytonskog mirovnog sporazuma, čak i najmanji nedostatak političke volje uzrokuje odgađanja, blokade reformi i može dovesti do krize u radu državnih institucija".
"Ovaj 'nedostatak političke volje' potreban za provođenje ključnih reformi, koje će biti od koristi za sve građane, rezultira neprihvatljivim tračenjem dragocjenog vremena, a što mi sebi ne možemo priuštiti. Ne možemo gubiti više vremena na našem željenom putu ka članstvu u EU i NATO. Još važnije je da ne više ne možemo tračiti vrijeme čekajući 'političku volju' koja će poboljšati živote građana BiH. Mnogo posla je još pred nama, ali samo s dovoljno političke volje u BiH, kao i odgovarajuće pomoći institucija međunarodne zajednice, mi ćemo savladati sve prepreke", poruka je člana Predsjendištva BiH Željka Komšića na sjednici političkih direktora UO Vijeća za implementaciju mira, u Bruxellesu.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
