{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno

F
24.9.2007. u 21:53
0
0
Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno
0
Komšić: Suočene s globalnim klimatskim promjenama, zemlje postaju višestruko povezane i zavisne međusobno
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na 62. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, prvog dana boravka u New Yorku prisustvovao je specijalnom zasjedanju UN-a o klimatskim promjenama na kojem su se okupili skoro svi lideri planete, saopćeno je iz Komšićevog ureda u Sarajevu.
U govoru na sesiji UN-a on je prenio stavove BiH o ovom gorućem pitanju u svijetlu ratificiranja UN-ove okvirne Konvencije o klimatskim promjenama iz Kyota i stupanja na snagu u BiH od jula 2007. godine, što je pretpostavka i jedan od temeljnih ključih koraka u procesu evropskih integracija.

BiH se priprema za sljedeći korak koji je uspostava mehanizma Čistog razvoja.

"Ako smo do sada bili suočeni s globalizacijom, prvenstveno na ekonomskom nivou, sada smo pred nadasve ozbiljnim, planetarnim problemom globalnoga zatopljenja.

Uprkos realno nemogućoj misiji da do kraja predvidimo razvoj klime i posljedice njezinih promjena, postoje podaci o kojima više nema nikakvih dvojbi. Prema najnovijim studijama, 11 posljednjih godina je među najtoplijim u posljednjih 150 godina. Trend zatopljavanja već uveliko pogađa sve kontinente i okeane i ima izrazito negativan utjecaj, i to posebno na najsiromašnije i najmanje razvijene zemlje.

Više nema nikakvih dilema o potrebi uspostavljanja kontinuiranog i produktivnog dijaloga, pri čemu treba izbjegavati sve oblike polarizacije u raspravama, posebno zbog zajedničkog dobra te poduzeti sve da se jasno artikulira glas najmanje razvijenih, slabih i ranjivih", izjavio je na ovom skupu Komšić.

On je dalje upoznao učesnike ove sesije s aktivnostima provedenim u Bosni i Hercegovini vezanim za klimatske promjene.

Podsjetio je da je BiH ratificirala UN-ovu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama u 2000. godini i da je instrument o pristupanju Bosne i Hercegovine Kjoto protokolu položen depozitaru – Generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda 16.04.2007. godine, a na snagu stupio 15.07. ove godine.

Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima Evropske komisije je prioritet BiH, a pristupanje Kjoto protokolu za BiH je predstavljao jedan od temeljnih i ključnih koraka u procesu evropskih integracija.

Sljedeći korak je uspostava mehanizma Čistog razvoja (Clean Development Mechanisms), za šta se u BiH vrše pripreme, naglasio je Komšić.

"Nivo emisija stakleničkih plinova u Bosni i Hercegovini trenutno je niži od nivoa u referentnoj 1990. godini. Uprkos tome, u Bosni i Hercegovini se već provodi niz programa, kao što su racionalizacija potrošnje energije, gasifikacija, pošumljavanje, programi proizvodnje zdrave hrane i dr., što predstavlja značajnu osnovu za uključivanje u međunarodne aktivnosti na zaštiti od globalnih klimatskih promjena.

To uključuje poboljšanje meteorološkog i hidrološkog sistema i efikasnije izvršavanje klimatskih programa u okviru Svjetske meteorološke organizacije (WMO), sistematskog osmatranja i istraživanja klime, kao i maksimalnog razvijanja obnovljivih izvora energije (vode, vjetra, sunca i dr.) te biomase.

Bosna i Hercegovina je također nedavno potpisala sporazum o regionalnoj energetskoj zajednici zasnovan na Atinskom memorandumu iz 2002./2003. godine, kojim se stvara integrirano tržište prirodnog plina i električne energije jugoistočne Evrope, zasnovano na zajedničkom interesu i solidarnosti.

Cilj sporazuma je stvaranje pravnog i ekonomskog okvira za uspostavu energetske mreže jugoistočne Evrope i njeno povezivanje s mrežom Evrope i podrazumijeva implementaciju EU acquisa iz oblasti energije, okoliša, konkurencije i obnovljenih izvora energije.

Danas više nego jučer, a sutra neumoljivo intenzivnije, naše zemlje postaju višestruko povezane i zavisne jedna od druge, po istoj definiciji, suočene sa globalnim klimatskim promjenama s čijim posljedicama naše vlade moraju prije ili kasnije učinkovito djelovati u saradnji s ostatkom svijeta, a sve u svrhu održivog razvoja", riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Uoči ovog specijalnog zasjedanja UN-a o klimatskim promjenama, predsjedavajući Komšić se nakratko susreo s predsjednicima susjednih zemalja: Stjepanom Mesićem, predsjednikom Republike Hrvatske, Borisom Tadićem, predsjednikom Republike Srbije i Željkom Šturanovićem, premijerom Crne Gore, kao i sa Ban Ki-Moonom, generalnim sekretarom UN-a.

Susreo se i s Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Vlade Republike Turske, s kojim je razmijenio mišljenja o aktuelnom trenutku BiH i Turske u svijetlu zajedničkog puta ka EU i jačanja saradnje u okviru NATO saveza kroz novi status BiH kao članice Pakta za mir.

Premijer Erdogan je ponovio da je BiH prijateljska i bratska zemlja, da Turska želi razvoj svestranih odnosa s BiH, da su sekularne i sve druge veze izuzetno dobra osnova za unaprjeđenje već razvijenih odnosa dviju zemalja i da je Turska spremna podržati put BiH u evroatlanske integracije sa svim svojim kapacitetima.

Predsjedavajući Komšić i premijer Erdogan dogovorili su nastavak kontakata na visokom nivou između dviju zemalja i razmijenili mišljenja o aktuelnim pitanjima u regionu jugoistočne Evrope.

Tokom ovog susreta demonstrirano je duboko prijateljstvo između bh. i turskog naroda, kao i rukovodstava dviju zemalja, saopćeno je iz Komšićevog ureda.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: