Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira danas je kasno poslijepodne u rezidenciji Konak u Sarajevu počeo svoje dvodnevno zasjedanje. Na sastanku će biti razmatrana aktuelna politička situacija u BiH, s posebnim akcentom na glavne reformske procese u zemlji.
Čana Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je kako je Bosna i Hercegovina danas zastala ili joj neki protagonisti onemogućavaju da dalje korača na reformskom putu. On smatra da razlog za to moraju pojasniti političke snage koje su nositelji zakonodavne i izvršne vlasti u BiH, ali i OHR i međunarodna zajednica koji ili nisu poduzimali nikakve, ili su poduzimali malo efikasnih mjera da bi spriječili ovakvu situaciju u zemlji.
On je ocijenio kako sadašnje međusobno prebacivanje odgovornosti za stanje u Bosni i Hercegovini ne vodi ničemu drugom nego razdoru uz nesagledive posljedice. Zajednička je obaveza da novom visokom predstavniku damo jasan odgovor na pitanje šta se od njega očekuje i šta će on, koristeći sve svoje mogućnosti, morati uraditi da promijeni aktualno stanje u BiH i da joj pokuša otvoriti nove evropske perspektive.
Komišić je stava kako je, da bi situacija u BiH postala opuštenijom, potrebno dovršiti davno započeti proces dekompozicije bivše zajedničke države, bez odlaganja smiriti aktualne turbulencije koje izaziva pitanje Kosova, te energično raditi na vraćanju i uspostavi povjerenja u regionu.
Pri tome Bosna i Hercegovina ima svoje odgovornosti i u tom procesu treba dati svoj puni doprinos.
Incijativu aktualnog visokog predstavnika da se u dugotrajnom periodu radi na promjenama sadašnjeg ili na donošenju novog Ustava BiH, ocijenio je prijedlogom koji ne doprinosi smirivanju tenzija u BiH. On je mišljenja da je tu riječ o jeftinom pokušaju stvaranja privida da se na planu reformi dešava nešto konkretno.
"Suglasan sam da je ustavno pitanje u BiH generator nestabilnosti i blokade i mislim da bi takav pristup ustavnim promjenama stvarao nove i još veće probleme. Zalažem se za racionalni pristup po ovom pitanju u političkoj debati i parlamentarnoj proceduri i za relativno kratke rokove za donošenjem optimalnih ustavnih rješenja, a na ovom mjestu bih još poručio da i međunarodna zajednica treba pokazati jednistvo po ovom pitanju", poručio je Komšić.
Podsjetio je i na činjenicu da u periodu od narednih šest mjeseci, tačnije najkasnije do kraja ove godine, moraju biti okončane sve aktivnosti koje se odnose na promjenu Ustava BiH. U protivnom, nikakve aktivnosti na tom planu ne dolaze u obzir, niti će biti moguće u idućoj, predizbornoj godini.
"Ja ću prvi biti protiv bilo kakvih aktivnosti koje se odnose na ustavne promjene tokom iduće godine, jer ne želim dopustiti da političke partije, umjesto stvarnih platformi koje se odnose na životna pitanja, svoju predizbornu kampanju grade na svome odnosu "za" i "protiv" ustavne reforme", ustvrdio je on.
Komšić smatra da će se promjenom Ustava BiH stvoriti pretpostavke i za model rješavanja nacionalnog pitanja, što su u osnovi i dva najkrupnija pitanja u našoj zemlji.
Kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda, on je naglasio da Hrvati u BiH i njihovi legitimni predstavnici nikada neće prihvatiti da se bez njih donose bilo kakvi politički dogovori, niti će ikada ući u političke dogovore ili aranžmane sa predstavnicima jednog ili drugog konstitutivnog naroda na račun trećeg naroda u BiH.
"Hrvati u BiH ne traže, niti namjeravaju tražiti ono što drugi narodi u BiH nemaju, kao ni ono što drugim narodima u BiH nisu spremni jamčiti. Pod borbom za svoju ravnopravnost, hrvatski narod u BiH podrazumijeva borbu za ravnopravnost pripadnika svih konstitutivnih i drugih naroda koji žive u našoj zemlji, a čime bi ona postala sekularna, multietnička i multireligijska moderna evropska država", riječi su Komšića.
Hrvati u BiH zalažu se za ustavna rješenja putem kojih će Bosni i Hercegovini biti omogućeno da postane decentralizirana moderna evropska država, sa institucijama i funkcijama koje imaju i druge evropske države.
Građani u BiH nisu više umorni, oni su potpuno iscrpljeni i obeshrabreni činjenicama da su postali, ne samo taocima tzv. procesa "tranzicije" i postratnog "smirivanja", nego i progresivno narastajućeg nacionalizma, nedjelotvorne vlasti i pojave besperspektivnosti, što sve zajedno oslikava aktualnu sliku Bosne i Hercegovine.
Na kraju govora je poručio kako politička opcija koju predstavlja, odnosno snage koje se energično protive pokušajima ponovne dezintegracije BiH te građani koji su mu dali povjerenje više neće čekati, već će koristiti sva demokratska sredstva da se postojeće stanje u BiH promijeni.
Ista očekivanja ima i od međunarodne zajednice koja bi trebala dati podršku pozitivnim procesima u Bosni i Hercegovini.
Sastanak PIC-a održava se u vrijeme zastoja reformskog procesa koji se negativno odražava na implementaciju mira i ispunjavanje uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Sastanku PIC-a prisustvuje i novoimenovani visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak, koji ovu dužnost zvanično preuzima 2. jula.
Borac cijeli meč igrao s igračem više i pobijedio GOŠK, spasila ga velika greška sudije
