|

Komemoracija Dubravku Lovrenoviću: Evropa je izgubila velikog stručnjaka, a kolege dobrog prijatelja

Komemoracija Dubravku Lovrenoviću: Evropa je izgubila velikog stručnjaka, a kolege dobrog prijatelja
1.471
Piše: Irvin P.
18.1.2017. u 13:19
0
komentara
1,4k

dijeljenja
1/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
2/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
3/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
4/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
5/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
6/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
7/7 Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
U velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu danas je upriličena komemoracija profesoru Dubravku Lovrenoviću, dopisnom članu ANUBiH i redovnom profesoru na Odsjeku za historiju.
U prepunom amfiteatru počast su odali Lovrenovićevi kolege, prijatelji, poznanici, saradnici i studenti. Među njima, oproštajne riječi uputili su Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta, Emir Filipović, docent na Odsjeku za historiju, Adnan Busuladžić, bivši direktor Zemaljskog muzeja BiH, dok se pred amfiteatrom medijima obratio Mirzah Fočo iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

"Otišao je veliki čovjek, veliki profesionalac i naš dobri prijatelj. Čovjek od koga smo mi u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika puno toga dobroga naučili i čovjek kojeg ste mogli u bilo koje doba dana i noći nazvati telefonom da vam da neki savjet ili stručnu pomoć. Mislim da je Bosna i Hercegovina izgubila velikog stručnjaka i ne samo BiH, nego i zemlje u regionu i cijela Evropa. Njegov naučni rad ostat će zapisan, a puno tog rada je upis stećaka na listu zaštićene svjetske baštine UNESCO-a", rekao je Mirzah Fočo dodavši kako je Lovrenović koristio svaku priliku da promoviše naslijeđe BiH i educira mlade o tome šta zapravo BiH ima i kako to moramo na najbolji mogući način štititi.

Dekan Salih Fočo je svoje obraćanje na komemoraciji počeo rečenicom kako je Dubravka Lovrenovića teško porediti s bilo kim drugim.

"On je zagovarao to da BiH nije tvorevina hrvatskih i srpskih ideja, nego da je autohtona zemlja sa svojom kulturom, običajima, sa svojim jednim narodom i tradicijskim religijama. Svom snagom argumenata suprostavljao se negiranju Bosne i Hercegovine, a odrekao se svog hrvatstva u korist Bosne i bosanske tradicije", rekao je Fočo između ostalog.

Emir Filipović, docent na Odsjeku historije, kazao je kako je izuzetno teško uputiti posljednji pozdrav čovjeku koji mu je bio uzor.

"Profesor je bio upečatljiva osoba koja je na sve ljude ostavljala dubok dojam. Također, teško je govoriti o zaslugama i rezultatima nekoga ko je za vrlo malo vremena postigao tako puno. Puno je govorio o svom Jajcu kojem se uvijek vraćao. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prošao je sva zvanja, od asistenta do redovnog profesora, a za to vrijeme izrastao je u vrsnog predavača, istaknutog istraživača koji je svojim objavljenim knjigama i radovima, svojim predavanjima i nastupima uvijek predstavljao najbolje lice našeg odsjeka i fakulteta", rekao je Filipović.

On je objasnio kako je Lovrenovićev naučno-istraživački rad odredio okolnosti u kojim je profesor stekao neophodan širi kontekst za ispravno razumijevanje pojava u društvu i političkom prostoru srednjovjekovne Bosne.

"Taj njegov zreli i zdravorazumski pristup u smatranju da je Bosna bila integralni dio svijeta koji je tada okruživao ni danas mnogi ne uspijevaju dokučiti. Međutim, dugoročno gledano, ta postavka koju je naslijedio od prethodnika i koju je razradio na sebi svojstven način, predstavljat će najveću tekovinu mladim naučnicima koji će slijediti njegove istraživačke obrasce", kazao je Filipović.

Dubravko Lovrenović rođen je u Jajcu 30. augusta 1956. godine.

Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek za historiju, gdje je predavao Opću historiju srednjeg vijeka.

Lovrenović je obavljao i funkciju ministra kulture i sporta od 2010. do 2012. godine u Vladi KS. Bio je voditelj Centra za istraživanje historije pri Međunarodnom forumu "Bosna" iz Sarajeva i predsjednik i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Prijavi grešku


Komentari (0)
Komentari na članak su isključeni.