Rascjepkanost statističkih zavoda, njih 13 u BiH, bacit će u očaj svakoga ko traži pouzdane podatke. Krivica nije isključivo njihova. Ministarstva ne prikupljaju podatake, a ne postoje ni zakoni ni druga sredstva koja bi olakšala provođenje ovog posla.
Nadležni u BiH često djeluju naslijepo – odluke se donose bez ili na osnovu malog broja informacija. Primjera radi, niko ne zna koliko ljudi godišnje oboli od zaraznih bolesti, koliko je studenata upisano na privatnim fakultetima. Ne zna se ni koliko mladih po prvi put traži posao. U našoj zemlji još uvijek nije urađen popis stanovništva.
Zamislite da ste poduzetnik koji želi investirati u BiH. Želite saznati gdje su locirani vaši konkurenti te koliko kupaca živi na određenom području. Ove informacije niko vam neće dati iz razloga što ne postoje.
Brojke predstavljaju ljude, preduzeća, šanse. One otkrivaju koliko preduzeća posluje sa dobitkom, a koliko sa gubitkom, koliko njih se godišnje otvori ili zatvori.
Svako ozbiljnije istraživanje počinje i završava sa brojkama. One su neumoljive i govore sve onima koji žele da čuju. Bez njih i ne znamo šta nam se u stvari dešava.
Piše: Eldina Pleho
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
