Koja je svrha registra imovine tuzlanskih političara: Proizvoljni podaci i razlika od 400 miliona KM

Skupština Tuzlanskog kantona krajem 2021. godine usvojila je Zakon o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika.

Shodno tome, izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, njihovi zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice, moraju prijaviti svoju pokretnu i nepokretnu imovinu.

Prijava obuhvata vlasništvo nad pokretnom i nepokretnom imovinom, zatim dionicama, obveznicama i udjelima u kompanijama, depozite i štednje u bankama, primanja u BiH i inozemstvu te poklone vrednije od 200 KM.

Kroz zakon je formiran Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom TK, a u okviru kojeg je kreiran i Registar podataka o nosiocima javnih funkcija i imovini u TK. Registar je javno dostupan u online verziji, a ažuriranje podataka se vrši jednom godišnje, na osnovu prijava.

Kako je nastala razlika od 400 miliona KM?

Skupština Tuzlanskog kantona na posljednjoj sjednici je primila k znanju informaciju o provođenju spomenutog zakona, uz naglašavanje potrebe za njegovim izmjenama, a izvještaj za prošlu godinu je problematiziran u kontekstu tačnosti podataka.

Naime, kako je napisano u izvještaju, nosioci javne funkcije, skupa sa svojim bliskim srodnicima, u prošloj godini su prijavili nepokretnu imovinu u ukupnoj vrijednosti od 215.381.664.085 KM, dok je ukupna procijenjena vrijednost značajno veća u odnosu na nabavnu te je njen iznos 617.216.326.060 KM.

Pojašnjenja radi, u prijavnom obrascu, između ostalog, svaka osoba pojedinačno navodi nabavnu cijenu, u ovom slučaju nekretnine te njenu pretpostavljenu vrijednost. Pretpostavljena vrijednost je individualna procjena vlasnika nekretnine te se kao takva ne može smatrati relevantnom.

"Kada se čita izvještaj, izvlači se zaključak da smo mi kao zastupnici i naši srodnici sakrili imovinu u vrijednosti od 400 miliona KM jer djeluje da je neka stručna komisija izašla da procijeni tu imovinu, a u praksi je drugačije. Naime, procjenu vrijednosti imovine mi u svojoj prijavi samostalno navodimo, prema ličnom osjećanju ili nečemu drugom", ukazao je kantonalni zastupnik Boris Krešić.

Krešić spornim smatra i navođenje nabavne vrijednosti imovine, s obzirom da ona kao takva, potpuno relevantna može biti kod osoba koje imaju kupoprodajni ugovor. No, u drugim slučajevima, poput naslijeđivanja, njena tačnost postaje upitna.

"Ko će procijeniti nabavnu vrijednost kuće koja je napravljena 1984. godine, u tadašnjem dinarskom iznosu? Ko će procijeniti i imovinu koju danas naslijedite jer nema ugovora i vrijednosti? Ovdje je zaključak da u izvještaju imamo jedan zbir netačnih, proizvoljnih podataka koji ne služe ničemu. Konkretno ovdje imamo razliku u 400 miliona KM jer smo mi određivali vrijednosti", naglasio je Krešić.

Pojašnjenje Ureda za borbu protiv korupcije

Stručni savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom TK Elsad Jamaković kaže da je nabavni iznos nepokretne imovine od 215.381.664.085 KM tačan jer je zasnovan na pravnom osnovu kupovine.

S druge strane, za pretpostavljenu vrijednost navodi da ona tretira svu nepokretnu imovinu koja je stečena po bilo kojem pravnom osnovu (kupovina, zamjena te u najvećem slučaju nasljedstvo).

"Kada je riječ o definisanju pretpostavljene i nabavne vrijednosti, navedeno je da se nabavna vrijednost imovine unosi samo u slučaju kada je ona stečena kupoprodajom, dok se pretpostavljena zasniva na onoj vrijednosti za koju nosilac javne funkcije pretpostavlja da je ona takva u trenutku popunjavanja obrasca", kaže Jamaković.

On je istaknuo da se Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom TK slaže u segmentu nedovoljne argumentovanosti, zbog čega bi dodatna pojašnjenja mogla uslijediti u narednom periodu.

Vrijedi kazati i da postoje kazne za one koji se ne pridržavaju zakona pa oni koji uopće ne prijave imovinu plaćaju deset hiljada KM, a kazna za kašnjenje s prijavom ili za godišnje neprijavljivanje je hiljadu konvertibilnih maraka.