Vrtlog bh. politike
83

Ko je uopšte vlast u Bosni i Hercegovini: Građani između čekića i nakovnja

S. H.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
U ionako kompliciranom državnom ustrojstvu, politička kriza koja u Bosni i Hercegovini traje prilično dugo, toliko da je federalni nivo ušao već u osmu godinu vlasti (četvrta godina tehničkog mandata), za građane je sve teže razaznati ko je gdje vlast i na koga se odnose kritike kada se kaže da "država nešto nije uradila".

Suštinski, vlast bi trebalo da personificira državu, da odgovara građanima i preuzima odgovornost za sve one usluge koje građani trebaju. Ipak, u posljednjih nekoliko godina političke borbe stranaka toliko su se usložnile pa je većina stranaka na nekom nivou vlast, a na nekom opozicija. Tako je politika u BiH došla do svog "blaženog" stanja pa političari danas kritikuju, a sutra hvale (gdje im odgovara) određene procese.

Tako, kada se građanin u BiH požali da država nešto nije uradila, da nije uložila novac u rješavanje nekog problema, da nije adekvatno reagovala, odgovornost je izuzetno fluidna, a političari je predstavljaju još fluidnijom. To se najbolje reflektovalo na prošlogodišnjoj priči u vezi s nabavkom vakcina protiv koronavirusa. Građani su ispaštali, a nivoi vlasti prvo prebacivali odgovornost, a potom u vlastitim pokušajima kupovine vakcina sve opravdavali kompliciranim sistemom.

Kako izgleda vlast u BiH

Na državnom nivou vlast čine ministri iz pet stranaka i to SDA, DF i HDZ iz entiteta Federacija BiH te SNSD i DNS iz entiteta Republika Srpska. Koliko je vlast komplicirana govori činjenica da je DNS opozicija u RS-u, ali i dalje drži ministarsko mjesto na državnom niovu kao partner SNSD-a, iako je bilo govora da će DNS-ov ministar Miloš Lučić biti smijenjen, to se ipak nikada nije dogodilo.

U RS-u vlast nose SNSD, Demos i SP, dok su opozicija SDS, PDP i DNS. S druge strane, kadrovi iz opozicije su na čelu nekih većih gradova, poput Banje Luke (Draško Stanivuković, PDP) ili Bijeljine (Ljubiša Petrović, SDS).

U Federaciji BiH vlast već osmu godinu čine SDA, HDZ i SBB, ali u vlasti je i ministar unutrašnjih polosva kao kadar Naroda i pravde.

U najvećim i najmnogoljudnijim kantonima također je zanimljivo. Borba za vlast u Kantonu Sarajevo je trajala veoma dugo. Vlast je nakon izbora 2018. prvo formirala bivša Šestorka (NiP, NS, SDP, DF, SBB i NBL). Godinu dana kasnije došlo je do smjene pa je vlast preuzela SDA, DF, SBB uz podršku BOSS-a. Nakon godinu te vlasti - ponovo obrat. Sada vlast preuzimaju NiP, NS i SDP, prvobitno uz podršku NBL-a, koji je kasnije napustio koaliciju, te uz glasove određenih zastupnika koji su napustili SDA i pristupili novoj vladajućoj koaliciji.

U Tuzlanskom kantonu vlast su SDP, PDA, Naša stranka i SBB. U Unsko-sanskom kantonu vlast čine ASDA, SDP, NB i SBB

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu vlast su SDA, NES i HDZ. S tim da treba istaći da vlast u ovom kantonu nije promijenjena još od pretprošlih izbora 2014. godine s obzirom na to da nije formirana ni nova federalna vlada.

U Zeničko-dobojskom kantonu vlast su SDA, NES, HDZ i SBiH.

Naravno, pojedini nivoi vlasti su strankama poželjniji, nose veće budžete i daju veće ovlasti. Ipak, u bh. političkom vrtlogu situacija je još komplikovanija, svi su pomalo i vlast, a pomalo i opozicija. U takvoj situaciji najviše ispaštaju građani, stiješnjeni između čekića i nakovnja, vlasti i opozicije.