{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Milošević u ratu i u Haagu": Dokumenti koje nismo imali priliku čitati i znati

A
8.10.2013. u 17:03
0
0
"Milošević u ratu i u Haagu": Dokumenti koje nismo imali priliku čitati i znati
0
Promocija knjige “Milošević u ratu i u Haagu”, norveškog autora Kjell Arild Nilsena, u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, održana je u utorak u Bošnjačkom institutu u Sarajevu
Autor knjige je norveški novinar koji je od 1994. godine izvještavao o dešavanjima u regionu.

Knjiga je na norveškom jeziku izašla 2007. godine, ali tek sada je prevedena na bosanski jezik. Za Nilsena je taj prevod, i promocija u Sarajevu, kako je rekao, "izuzetna čast i velika radost".

Tokom višegodišnjeg istraživanja za ovu knjigu, Nilsen je sakupio dokumente koji govore o planiranju ratova u Jugoslaviji, ali je došao i do transkripta telefonskih razgovora između Radovana Karadžića i Miloševića, koji su dio obimne haške dokumentacije.

"Bio je to cinik sa političkog vrha jedne zemlje u kojoj propaganda i manipulacija zauzimaju visoko mjesto. Cijelu jednu naciju on je vodio u ambis držeći je sve vrijeme u uvjerenju da je krivica za nastalo stanje stvari isključivo kod onih drugih", piše Nilsen koji Miloševićeve metode opisuje kao “hitlerovske”.

"Milošević je imao isti Hitlerov recept kada je bilo u pitanju skrivanje tragova zločina. On je veoma rado razgovarao u četiri oka, jedan na jedan, tako da niko nije bio siguran o čemu je s kim razgovarao, prije i poslije", piše Nilsen.

On u knjizi napominje kako dokumentacija koju mu je bila dostupna pri istraživanju pokazuje da se malo toga u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu dogodilo spontano ili slučajno, "kako prije tako i za vrijeme ovih ratova".

"Većina aktivnosti bila je planirana i to na najvišem nivou. I u većini slučajeva, u najvećoj tajnosti.”

Na promociji knjige, Nilsen je rekao da ga je pri istraživanju i pisanju vodio "lični angažman protiv surovog i nemilosrdnog rata" koji se odvijao usred Evrope 90-tih godina, a u kojem su civili bili najveće žrtve".

“Inače sam novinar koji je pratio međunarodne odnose i tako sam došao u BiH za vrijeme rata, 1994. godine. Moja obaveza kao novinara i čovjeka bila je da dođem ovdje”, pojasnio je Nilsen.

Prema njegovim riječima, iako je u ovoj knjizi uspio skupiti mnoštvo činjenica, u arhivama Haškog tribunala još uvijek se nalazi dosta materijala koji čekaju na historičare i istraživače koji bi ih obradili i objavili. Samo u Miloševićevom spisu nalazi se preko 50.000 stranica usvojenih dokaza, uz na stotine hiljada drugih pisanih materijala, kao i audio i video snimaka.

Prema Nilsenovom tumačenju, kako se odvijao sudski proces protiv Miloševića u Hagu, povećavale su se i mogućnosti za tumačenje planiranja i vođenja rata.

“Upravo na tome sam počeo raditi i o tome govori ova knjiga”, kazao je Nilsen i dodao da je Milošević bio informisan o dešavanjima u BiH, tačnije Srebrenici, ali da nije uradio ništa da spriječi genocid.

Promotor knjige profesor Mirko Pejanović rekao je kako će ona biti korisna za dalja istraživanja, "politološka, historijska i sociološka".

"Knjiga ima svoju osobenu važnost u tome što je autor, analitičkim pristupom, prikupio izvorne dokumente o periodu u kome je Milošević došao na političku scenu u Srbiji, djelovao na toj političkoj sceni, posebno u vremenu krize jugoslovenske federacije, njenog raspada, u vremenu ratova u bivšoj Jugoslaviji i u vremenu prije Dejtonskog mirovnog sporazuma i nakon", kazao je Pejanović.

Prema njegovim riječima, posebno zanimljiva su poglavlja koja se odnose na BiH, a u kojem piše o Miloševićevom odnosu prema BiH, kao i odnosu između Miloševića i Radovana Karadžića.

"Tu se mogu naći dokumenti koje mi, do sad, nismo imali priliku, u tako izvornom obliku, čitati i znati. Autor nam je pomogao da vidimo nekoliko perioda ili nekoliko faza u kojima Milošević razvija svoju strategiju, političku koncepciju “Svi Srbi u jednoj državi", rekao je Pejanović.

Pisac pogovora i promotor profesor Esad Bajtal je dodao kako naslov knjige nije slučajan jer ukazuje na dva ponašanja Miloševića, i to ono u ratu i ono u Haagu.

"U Haagu je Milošević krivce za rat, koji je poveo, koji je projektovao, i koji je vodio zločinačkim metodama, pokušavao prikazati kao da su svi krivi za njihov nastanak, osim njega", pojasnio je Bajtal.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: