Kličkovićeva naredba: Dići tri mosta u zrak i "očistiti" grad zbog srpske države
Sudija Suda BiH Zoran Božić, naime, u petak je donio presudu i ustanovio da "nije potvrđen dokaz o širokom i sistematičnom napadu na nesrpsko stanovništvo", što je bila glavna okosnica optužnice.
Utvrđeno je i da Kličković nije imao efektivnu kontrolu nad vojskom i policijom, te da se više evakuacija koje su se dovodile u vezu sa Drljačom ne može okarakterisati kao prisilno iseljenje muslimanskog stanovništva koje se poslije rata vratilo kućama.
Krvava granica budućih država
S druge strane, dokumenti koje posjedujemo, a u čijem je posjedu i Tužilaštvo Haškog tribunala i Tužilaštvo BiH, crno na bijelo govore suprotno prvostepenoj presudi, govore o "djelovanju" Kličkovića, predsjednika ozloglašenog Karadžićevog Kriznog štaba za Bosansku Krupu. Tako Kličković, čovjek od najvećeg povjerenja Radovana Karadžića (uz Radoslava Brđanina, pod čijom komandom je bilo 13 općina iz takozvane Autonomne regije Krajina i kojeg je Haški tribunal osudio na 32 godine zatvora) za sjevernozapadni dio Krajine 24. aprila 1992. donosi Naredbu, u ime općinskog ratnog predsjedništva, da se u zrak dignu tri mosta na Uni koja dijele ovaj krajiški gradić. Namjera je bila, podsjećamo, da Una bude granica budućih država, a napad na Bosansku Krupu desio se tri dana prije Kličkovićeve naredbe, dakle 21. aprila 1992.
No, Kličkovićev prijedlog (Srpska opština Bosanska Krupa, Ratno predsjedništvo SO Bosanska Krupa, Prijedlog Komandi Prve krajiške podgrmečke brigade, br. 184/92, 25. maj 1992.) još plastičnije govori o odnosu Kriznog štaba i vojske (pošto je Sud BiH utvrdio da "Kličković nije imao efektivnu kontrolu nad vojskom i policijom"). Tog dana Kličković u ime Kriznog štaba donosi Prijedlog da se učine sve priprema za "čišćenje lijeve obale rijeke Une", te da se u tom "procesu" uništi "što je moguće više rezidencijalnih objekata", dakle kuća, zgrada, itd. Treba li podsjetiti da je Bosanska Krupa kraj rata dočekala kao jedna od najrazorenijih općina?
Tužilaštvo nezadovoljno
Sadržaj Kličkovićevog prijedloga, svakako, pokazuje način na koji su se donosile odluke i političku prirodu vojnih aktivnosti, kao i prirodu rata u očima lokalnih SDS-ovaca. U tom smislu, najvažnije je dio pisanog traga koji Kličković ostavlja iza sebe tog 25. maja, obrazlažući da vojska treba postupiti po prijedlogu zbog "političke namjere da granica srpskih opština u Autonomnoj oblasti Banje Luke unutar Srpske republike Bosne i Hercegovine i srpske države bude rijeka Una sve do Bosanske Otoke".
Portparol Tužiteljstva BiH Boris Grubešić je kazao za Sarajevo-x.com kako je u ovoj instituciji nisu nimalo zadovoljni presudom.
"Smatramo da postoji jako mnogo dokaza u ovom slučaju", kratko je kazao Grubešić, dodajući kako će čim bude donesena pisana odluka Tužilaštvo podnijeti žalbu.
"Vjerujemo kako će drugostupanjska presuda biti drugačija", uvjeren je Grubešić.
Nagrađen premijerskom foteljom
Inače, Gojka Kličkovića je nakon rata Radovan Karadžić nagradio premijerskom foteljom, i to u dva mandata. Policija Srbije je Kličkovića na osnovu Interpolove potjernice uhapsila 2006., a u julu 2007. izručen je pravosudnim organima BiH. Njegove suoptuženike, Jovana Ostojića (bivšeg komandanta 11. krupske lake pješadijske brigade) i Mladena Drljaču (člana Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva) pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu uhapsili su početkom 2008.
Kličković se nakon plaćene kaucije od 200.000 maraka branio sa slobode i redovno odazivao na sudska ročišta. Sad je na korak od slobode.
Nećemo da ulazimo u pitanje da li je zakazalo Tužilaštvo koje, prema presudi, "nije iznijelo dovoljno dokaza", ili Sud BiH koji očigledno nije uvjeren u Kličkovićevu krivnju. Istraga je bila vođena, optužnica je bila potvrđena, i zbunjujuće djeluje da Brđanin dobije 32 godine, a njegov kolega sa terena nijednu godinu robije. Ma kako patetično zvučalo, ostaje tek nada u Apelaciono vijeće Odjela I za ratne zločine Suda BiH!
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
